Šest godina od krvoprolića među Romima slučaj došao do Ustavnog suda – Velić tvrdi, narušena su mu građanska prava

Gotovo šest godina prošlo je od ogulinske pucnjave koja je izazvala krvnu osvetu i nezapamćeno krvoproliće između dvije romske obitelji, Hudorovića i Velića, a ovih dana je presudom Ustavnog suda konačno završen i kazneni dio ovog mučnog slučaja.

Nakon što su oba slučaja odavno sankcionirana pravomoćnim presudama Vrhovnog suda, Frane Velić dobio je šest godina za pokušaj ubojstva Zdravka i Zorana Velića, a Juraj Hudorović 18 te Nenad Hudorović 15 godina zbog ubojstva Franina brata Mate Velića (nepravomoćno su bili osuđeni na 30, odnonso 25 godina, ali je kaznena djela teškog ubojstva Vrhovni sud preinačio u ubojstva te im u skladu s tim smanjio kazne). Frane je, nezadovoljan presudom, pokrenuo ustavnu tužbu.

Podsjetimo, braneći se od optužbi na Županijskom sudu u Karlovcu kazao je kako u svakom trenutku ima u džepu 50.000 do 70.000 kuna, pa da zato uvijek ima i pištolj za samoobranu. Novac zarađuje skupljanjem sekundarnih sirovina, bit će da posao ide. To objašnjava otkud mu novac za skupu obranu, u Karlovcu ga je zastupao Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović, a ustavnu tužbu pisao mu je odvjetnik iz njegova ureda Vladimir Simić.

U tužbi, ukratko, navodi da prethodnim presudama nižih sudova nisu u obzir uzete bitne činjenice – da je on do kritične zgode u Ogulinu s oštećenicima bio u dobrim odnosima, da se nije imao razloga sukobljavati, da je stariji od njih, da je invalidna osoba, da je bio napadnut, te da je pogrešno zaključeno da se radilo o uzajamanoj tučnjavi, već da se radilo o napadu na njega.

– Podnositelj ustavne tužbe drži da su mu povrijeđena zajamčena ustavna prava kao građanina jer je proglašen krivim u suđenju koje mu nije garantiralo jednakost u postupanju po pravilima kaznene procedure i pravilnu primjenu Kaznenog zakona, nego su ta njegova građanska prava narušena u većoj mjeri – piše u tužbi.

– Analizirajući sve provedene dokaze te činjenice o kojima ovisi opstojnost kaznenih djela, prvostupanjski sud je za svoja utvrđenja i stajališta dao valjane pravne razloge. Nadalje, Ustavni sud smatra da je Vrhovni sud dao argumentirane razloge za ocjenu podnositeljevih žalbenih navoda te ocijenio pravilnim i na zakonu utemeljenim utvrđenja prvostupanjskog suda. Stoga je ocjena Ustavnog suda da podnositelju osporenim presudama nije povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje – obrazložio je Ustavni sud i odbacio tužbu.

KAportal.hr

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest