Nakon godina bojazni da će novi vlasnik od Karlovačke pivovare napraviti tek skladišni punkt za distribuciju Heineken piva, izgleda da se ovaj ponos karlovačke prerađivačke industrije izborio za bolji tretman kod gazdi u Amsterdamu. Osnovnom proizvodu Karlovačkom pivu iz nekog razloga i dalje ide dobro, a pozitivnom i znakovitom činjenicom svakako treba istaknuti odluku vlasnika da u Karlovcu proizvodi i puni i Amstel pivo.
Ipak, sve je to daleko od slavnih vremena pivovare koja je zapošljavala 1100 radnika i čija je uprava sjedila na Dubovcu, a ne u Zagrebu i imala visokih ambicija i izvan čisto pivarskog biznisa. Podsjetnik na to doba ostaje “Polo”, gazirani voćni sok koji je u predratno doba na ovom prostoru bio ono što nam je danas američka Fanta. Za potrebe proizvodnje “Pola” i sirupa “Jolly”, Karlovačka pivovara u svom je vlasništvu imala i voćnjak Kohanjac kod Žakanja na površini od oko 100 hektara, s tendencijom proširenja na krupnih 500 hektara.
Nakon što je čileanski bogataš Lukšić 90-ih godina dobio od tadašnje državne vlasti 49 % dionica Pivovare na “poklon”, brzo se riješio sokova i voćnjaka u Kohanjcu kojeg je za Pivovaru vodio aktualni dožupan Ivan Banjavčić. Koji ni sam više ne pita što je s tim voćnjakom i tim potencijalom, niti ga to iz dožupanske hladovine previše zanima. Riješio se Lukšić relativno brzo i po broju radnika desetkovane i tržišno unazađene Pivovare kad je u ponudi Heinekena vidio priliku za masnu zaradu. Danas se podsjećamo boljih vremena kad je Pivovara imala visoke ambicije da za potrebe proizvodnje sokova osigura nasade voća na čak 500 hektara. I nekih konstantnih činjenica; recimo, političara koji mnogo pričaju, a malo od tih priča ostvaruju.
“Sokovi će kasniti dvije godine”, Karlovački tjednik, 3. srpnja 1980.
Najveći investicioni program u tekućem srednjoročnom planskom razdoblju na području karlovačko-kordunske regiji je izgradnja oko 500 hektara voćnjaka i gradnja nove tvornice za preradu voća u voćne sokove koja se gradi u okviru Karlovačke pivovare, kasnit će sa izgradnjom oko dvije godine. Uz to, predračunska vrijednost investicije i realizacija ovog pozamašnog programa (na čijoj realizaciji se radi gotovo 7 godina) poskupit će cijeli projekt sa 700 milijuna na oko milijardu i 370 milijuna dinara.
“Da smo znali da ćemo naići na poteškoće koje već 4 godine prate realizaciju ovog programa, koji je plebiscitarno usvojen na svim nivoima od općine, preko zajednice općina pa do republike, sasvim sigurno radna organizacija Karlovačka pivovara nikada ne bi ušla u ovaj pozamašan projekt” – ovim riječima direktor Karlovačke pivovare Petar Sljepčević sažeto je ocijenio sve ono što je do sada pratilo ovu akciju. U Karlovačkoj pivovari, međutim, i ne samo u tom kolektivu jer se slična ocjena mogla čuti i na mnogim skupovima, cijeli program ima velikog značaja i ekonomsku opravdanost za ovu radnu organizaciju a posebno za razvoj poljoprivrede na karlovačkoj regiji. Naime, izgradnju nove tvornice prati i podizanje oko 500 hektara novih plantažnlh voćnjaka te razvoj kooperacije sa individualnim poljoprivrednicima koji su, kako je to bilo planirano, trebali uzgajati jagodičasto voće na oko 400 hektara. Problem oko realizacije cijelog projekta nastao je onog časa kada su mnoge verbalne podrške trebale biti pretvorene u materijalnu pomoć. Tada je, kako cijene u Karlovačkoj pivovari, došloo “kratkih spojeva”, a najbolja ilustracija ovom je podatak da je do ove godine u cijeli program gradnje nove tvornice trebalo biti osigurano oko 700 milijuna dinara. Od tih sredstava do sada je osigurano samo oko 150 milijuna dinara. Zbog toga program razvoja kooperacije s poljoprivrednicima u nerazvijenim komurnaima karlovačke zajednice općina, mora se prolongirati za naredno srednjoročno razdoblje. Unatoč svim teškoćama u “Karlovačkoj pivovari” vjeruju da ce naredne dvije godine biti dovoljne da se ovaj pozamašni plan provede u djelo. Ovaj optimizam temelji se na osnovi dosadašnjih dogovora prema kojima bi već tokom idućih mjeseci trebale biti razriješene sve dileme oko zatvaranja financijske konstrukcije projekta koji ima dva pravca razvoja; gradnja nove tvornice za preradu i punjenje šokova i izgradnju novih plantaža. Do sada je realizirana oko trećina programa. Početkom mjeseca puštena je u proizvodnju nova punionica sokova a, uz to, ovaj kolektiv zabilježio je još jednu radnu pobjedu. Prvi put napravljeni su, vlastiti recepti za izradu sokova “Polo”, što je ovaj kolektiv razriješilo briga oko uvoza koncentrata kojim su se do sada radili slični sokovi. Uz to, do sada je već uređeno oko 130 hektara voćnjaka (110 u kohanjcu, općina Ozalj, i 20 hektara u Blatuši, općina Vrginmost) a do kraja ove godine na području vrgomoske komune još će se podići 180 hektara novih plantažnih voćnjaka, što će ukupno iznositi više od 300 hektara novih voćnjaka.
Pripremio Tihomir Ivka