Samo sedam građana Karlovačke županije proglasilo je osobni
bankrot na osnovi Zakona o stečaju potrošača, dok ih je u
Hrvatskoj ukupno 682 o čemu je prije par dana pisao KAportal.
Zanimljivo, Regionalna organizacija zaštite potrošača (ROZP),
ovako mali broj građana “u stečaju” sebi pripisuje kao uspjeh.
– Smatramo to još jednim uspjehom ROZP-a, jer od javne rasprave i
posebno poslije donošenja Zakona o osobnom stečaju potrošača,
informiramo i savjetujemo potrošače da proglašenje “osobnog
stečaja” nije rješenje za izlazak iz dužničkog ropstva, rekao je
Željko Tomašić, predsjednik ove organizacije koja sjedište ima u
Karlovcu.
Dodaje da su taj stav utvrdili jer nije prihvaćen njihov
prijedlog da se u postupku provedbe osobnog bankrota ne smije
dozvoliti da potrošač postane beskućnik. A sadašnji Zakon
određuje da se upravo to provede, jer stečajni upravitelj može
rasprodati svu imovinu potrošača – dužnika (i pokretnu i
nepokretnu) te ga praktično izbaciti na ulicu čak i bez
zavežljaja u ruci, i tek onda mu, kažu u ROZP-u, “oprostiti”
ostatak duga, ako se ne zaposli, ako se zaposli plaća dug do
potpunog podmirenja.
– Doduše mala je vjerojatnost da će se takav potrošač zaposliti,
jer izbacivanjem na ulicu, postaje beskućnik, čovjek bez
prebivališta, a time i identiteta, jer nema pravo ni na osobnu
iskaznicu. A tko će čovjeka “kojeg nema” zaposliti kad ga ne može
nikako prijaviti kao zaposlenika? Stručnjaci za osobni
bankrot će reći da nije baš tako i sati objašnjavati “što bi kad
bi”, ali suština provedbe osobnog bankrota je otimanje sve
imovine potrošaču – dužniku i to uvjetima koji su daleko lošiji
od ovrhe. Tu svaka nauka pada u vodu pred stvarnošću. Na
jadniku u stečaju, pored svih dugova u koje je zapao, sada
dodatno zarađuju FINA, stečajni upravitelj, država (pravosuđe),
agencije za prodaju nekretnina, navodi Tomašić.
ROZP stoga ipak savjetuje potrošačima da ne razmišljaju o osobnom
bankrotu.
– Sve banke (pa i većina vjerovnika) imaju opcije da se može
dogovoriti oko otplate duga. Ako je potrošač otvoren, iskren i
uvjerljiv u pregovorima, banke su čak spremne oprostiti dio duga,
jer im je to isplativije, nego provoditi ovrhu i prodavati
ovršene nekretnine, koje u pravilu na dražbama postižu tek 1/3
stvarne cijene a generiraju troškove, zaključak je ROZP-a.
KAportal.hr