Dolazi kraj godine i mnogi će uhvatiti priliku da rezimiraju učinjeno u životu i radu, neki će donijeti i novogodišnje odluke kojih se obično drže tek tjedan, dva, prekratko da bi vidjeli njihove efekte. Karlovački gradonačelnik Damir Jelić (HDZ) u nedjelju je i službeno najavio ono što su svi već odavno znali, da se više neće kandidirati za funkciju na kojoj je gotovo cijelo desetljeće, te je izrazio namjeru da se na lokalnim izborima u svibnju bori za funkciju župana Karlovačke županije.
U prigodnom, predbožićnom razgovoru nismo se previše bavili politikom, već onim što Jelić voli nazivati “služenjem građanima”, a mi “komunalnom politikom – politikom kopanja kanala”. Što se radilo ili nije, gdje je zapelo nešto što je već odavno trebalo biti odrađeno, je li knjiga projekata gradske uprave samo popis lijepih želja, nešto što ćemo mi vidjeti za života, ili tek naši unuci. Neka vas ne obeshrabri puno “skrolanja”…
Koliko vas je promijenila politika?
– To bi možda trebalo pitati moje učenike i moju obitelj. Učinila me zasigurno ozbiljnijim nego što sam bio, da sam ostao u školi bio bih zaigraniji i ne bih spoznao mnoge ljude u potrebi i njihove patnje. Tako da sam zahvalan politici jer dok god se čovjek pročišćava da služi zajednici, na pravom je putu uz sve svoje vrline kao i slabosti i mane.
Trebali ste postati ministar no to se nije dogodilo. Kako su vas zaobišli?
– Ozbiljno je bilo i ne bi korektno bilo da ulazim u detalje zbog ljudi koji su na funkcijama. No procijenio sam u ovom trenutku da čovjek koji oblači nacionalni dres mora biti u potpunosti spreman na te izazove. Ja u ovom trenutku osjećam da sam još uvijek potreban mom gradu i županiji. Prevladala je moja ljubav ovdje jer i tu mogu služiti domovini na svoj specifičan način.
Uvjetno rečeno možemo reći da ste još mlad.
– Ajmo reći da je i to jedan od razloga.
Deset godina nije dugi period za život grada, ali za čovjeka jest. Mnogi tvrde da se nije puno radilo. Koji su top 5 projekata za koje se smatrate zaslužnim?
– Prvi temeljni je smanjenje broja nezaposlenih. Kad sam preuzeo funkciju gradonačelnika u gradu Karlovacu 5.211 nezaposlenih a sada ih je 2.477. Dakle, ovo su podaci Zavoda za zapošljavanje i vrlo su ozbiljni. Jedan od bitnih čimbenika, uz sve negativnosti, demografija, čišćenje lista, transfer prema Zagrebu i naših menadžera koje imamo u gradu, u svakom slučaju ovo je vezano za nas kao gradsku upravu kao servis građana.
Uvjereni ste da ste upravo Vi zaslužni za smanjenje broja nezaposlenih?
– Uz sve što sam nabrojao. Pozitivan trend su snaga naših menadžera i tek pod peto je servis građana. Druga stvar o kojoj nismo tada pričali jer je bila preopasna je da smo u 27 mjeseci legalizirali HS Produkt. Nisu imali niti jednu punopravnu dozvolu da bi radili na svom prostoru i tad su došli vlasnici u Ured gradonačelnika i rekli da odlaze. Imali su 600 zaposlenika. Ja sam tada kuvertirao ostavku i rekao im da moraju ostati, a mi ćemo učiniti sve od sebe. Sada imaju tisuću i 900 radnika i to je jedna od najvećih pobjeda gradske uprave. Vi u medijima niste to mogli znati jer niste ni smjeli znati. Morali smo raditi u ilegali mnoge projekte jer je to specifičan način proizvodnje i zato što smo se u potpunosti dali u tom dijelu.
Znači Vuković i Žabčić su htjeli otići s proizvodnjom iz Karlovca.
Htjeli su otići u Zagreb i to je već bila gotova stvar, međutim, to sam uspio odraditi i osobno sam vodio ovaj projekt. Inače ne vodim projekte i u tom projektu je najzaslužnija osoba pročelnica Martina Furdek Hajdin. Iznutra je kontrolirala 40-ak službi, nacionalne županijske i gradske. To je ogroman posao, jako težak i posao koji je mogao srušiti HS Produkt. Na zalihi je bilo tek za par dana pištolja za američko tržište, a ugovor sa Springfieldom je bio tako težak da bi bilo kakvo zatvaranje tvrtke u tom trenutku srušilo jednom zauvijek. Nisam mogao stajati skrštenih ruku i to se sve vidi danas na zaposlenosti.
Ako propadne HS Produkt Karlovac bi postao grad socijalni slučaj. To nije dobro, da se baziramo na jednoj jakoj tvrtki, može li nam se dogoditi najcrnji scenarij Siska?
– Usporedba sa Siskom nije realistična, jer su željezara i rafinerija ipak nasljedici komunističkog sustava koji je funkcionirao na drugim načelima. Naše moderne tvrtke poput General Electrica, HS-a, Pivac PPK, KIM Dukat, Lana Tiskara, Karlovačka pivovara (Heineken Hrvatska) i mnoge druge, Tvornica turbina, AB gradnja, Comel, to su potpuno drugačije tvrtke. Ovdje se to ne može dogoditi jer su naše tvrtke takvog sustava već odavno propale. Naime, kod HS-a se može dogoditi da sutra fali 300 ljudi, ali da imaju i 300 viška. To je pitanje nesigurnog tržišta, ali takav potres koji bi doveo da tvrtka skroz poklekne je nemoguć. U najtežim vremenima kad smo svi gubili poslove, HS i GE su zapošljavali, Pivovara je stabilna, Lana tiskara je rasla. Naši su obrtnici bili pogođeni pa su gubili ali i tu je Grad upumpavao dva milijuna kuna godišnje. Veliki su rasli, mali padali, velikima pomažemo kroz servis, a malima nazad vraćamo novac. To je muka ali i dalje nastavljamo sa subvencijama.
Poslovne zone nisu realizirane kako se očekivalo. Što se događa s Gornjim Mekušjem, na Ilovcu je isto planirana nova zona?
– To je bilo prirodno jer u trenutku velike krize nema transfera tehnologije. Posvetili smo se radu postojećih koji se šire. Sad ponovo postoji mogućnosti otvaranja zona. Preusmjeravali smo prema Logorištu, a kad je ono ostalo na dvije, tri parcele, moramo aktivirati Gornje Mekušje. 2017. je godina u kojoj prvi privredni subjekt u nju već može ući.
Nema greenfield investicija, nedostatak ulaganja je očigledan. Punjenje Logorišta je bila selidba poslovnih subjekata iz jednog dijela grada u drugi.
– Da, kao i na Ilovac. Oni koji su išli imali su ogromne investicije, pa samo je investicija u HS Produktu od 700 milijuna kuna do milijarde i to je reinvestirano. Sada na tri strane spremamo nove investicije.
Koje konkretno?
– Radi se s Karlovačkom pivovarom, General Electricom i HS Produktom, a razgovara se s ozbiljnim njemačkim proizvodnim tvrtkama po pitanju mogućnosti ulaganja u Gornje Mekušje.
Je li u pitanju industrija?
– Da, ali ne bih u detalje jer je u pitanju ozbiljan poslovni svijet. Zato pripremamo zonu. Očišćena je i postavljena liberalizacija kupnje. Sljedeće godine kreće rušenje zgrada i urbanizam, pa natječaji. Do sada smo bili u ogromnim pregovorima s velikim stranim tvrtkama, ali tada nas vrijeme nije mazilo pa su odustali.Takvih je pregovora bilo desetak, ali nisu urodili plodom. Sada nemamo izbora, idemo u to i sljedeće godine od kasne jeseni G. Mekušje će biti spremno.
Kakva je situacija s prostorom druge vojarne, one u centru grada koja je još jedno karlovačko ruglo? Mislim na Luščić.
– U Luščić ćemo ući s udrugama, pustiti ga u jednom dijelu za građane i u jednom dijelu ga očistiti. To je kratkoročno, a dugoročno pregovaramo s jednom ozbiljnom kompanijom koja ima međunarodni kapital i koja je još 2007. godine bila zainteresirana za gradnju na tom prostoru. To je kompanija iz građevinskog sektora. Tek su obnovljeni pregovori no mi ne kanimo čekati, želimo bar minimalno ući unutra i to odraditi, vjerujemo da će nam tu država kao vlasnik izaći u susret.
Baš se to nije pokazalo do sada, da izlazi u susret. Želi li država i dalje prodati ili će pokloniti to zemljište?
– Da, neće ni sada pokloniti, mi možemo samo koristiti a na kraju može doći do prodaje. Do sada se DUUDI, koja god Vlada bila nije pokazao, a vjerujem da će odluka a se oformi Ministarstvo dati veću ozbiljnost DUUDI-ju. Inače suradnja na ovoj ključnoj razini je korektna. Imamo s njima jedinstven projekt a to je što naši građani koriste tridesetak državnih stanova, građani s naše liste.
Ima li država još puno praznih poslovnih prostora u Karlovcu?
– Ima ih puno ali nažalost puno onih koji su neriješeni. U Radićevoj grad nema niti jedan prazan svoj prostor.
Dali ste ih udrugama.
– Udruge su u ovom prostoru koje drži Franjevački samostan ali da se radi o vlasništvu grada 1/1, nema praznog prostora. U Putniku Grad ima jednu sedminu vlasništva, teško će biti to raspetljati, ali raspetljavat ćemo. Sad ćemo zaposliti pravnika koji će se primarno baviti obranom od poplave, a sekundarno Zvijezdom.
Zamjerke idu baš u tom smjeru da se po pitanju Zvijezde nije ništa, ili se jako malo radilo?
– Ti koji zamjeraju nemaju koncept koji sam ja imao.
Koji je to?
– Da se Radićeva uredi, crno od svjetla bi se još više pojačalo na taj način. Što znači urediti Radićevu, popločati je jel’, i to je to. Kanalizacija je u Radićevoj odrađena “no dig” metodom tri četvrtine. Dakle, to je pitanje neznanja ljudi koji kritiziraju.
Je li “no dig” trajno rješenje?
– Pa trajno je, onaj dio koji je bio problematičan je riješen i to tri četvrtine ulice. Riješiti Radićevu bi značilo razdijeliti onaj dio koji živi od onog koji umire. Obrnut je princip bio, buditi prostor koji će generirati da se prelije prema Radićevoj i ostalom dijelu koji će sam po sebi ići. Grad Karlovac je u Zvijezdi odradio stotinjak projekata, od obnove zgrade magistrata, muzeja, Đačkog doma, prenamjena vojarne, uređenje Veleučilišta, Studentskog centra, Studentskog doma, kanalizacije, sanacije ulegnuća itd.
Veleučilište je ili nije gradski projekt?
– U njega je samo gradskog novca uloženo više od milijun kuna, u projektnu dokumentaciju milijun i dvjesto tisuća. Dogodila se jedna stvar koju ljudi zaboravljaju. Zvijezda je od 1914. godine u silaznoj putanji. Nakon 1. Svjetskog rata Zvijezda je korak po korak padala. Kad je nešto sto godina u silaznoj putanji ne može se samo tako to promijeniti. Sad imamo jedinstven dokument, a to je konzervatorska podloga s urbanističkim rješenjem. 1979. godine na 400. godišnjicu grada Karlovca jedan je sekretar partije jednim pozivom mogao presjeći razgovore, ali to se nije dogodilo. Taj dokument tada nije nitko uspio raspetljati, a mi ga samo imamo.
Ali što to konkretno znači za građane?
– Evo primjer, kupite kuću u Zvijezdi i da tog dokumenta nema moglo bi se dogoditi da nikad ne možete dobiti građevinsku dozvolu jer vam se izmjere ne poklapaju i ne znate koje će vam uvjete dati konzervatori. Sada unaprijed prije kupnje sigurni ste da to možete, vidite je li vam odgovara i možete kupiti nekretninu. Nikada Zvijezda nije mogla ni zaživjeti jer se opća javnost nije složila što treba. Sad imamo proces deliberacije, znali smo u što idemo i ne mislim samo na gradsku upravu neko ukupnu javnost i građane. Sad kad postoji dokumentacija krucijalno ulazimo u prostor Zvijezde s više projekata.
Koji su to projekti?
– Jedan od njih je, a koji bi prvi mogao ići, je hotel Central kao privatna investicija gospodina Kaleba. Drugi je, a pri kraju su pregovori Karlovačke banke za Veliku vojarnu s jednim belgijskim Fondom.
Je li moguće da se problem Velike vojarne konačno riješi?
– Za sada pregovaraju, pri kraju su, kako će završiti ja ne znam. Ministarstvo kulture uz partnera Grad Karlovac kreće prema Kamodu (zgrada u Kraševoj ulici). Grad Karlovac i Veleučilište rješavaju zajednički oružanu, to je novo, i peti veliki projekt širenje Staračkog doma u vojnu ambulantu. Dakle, ne možete rješavati probleme dok nemate strategiju i jasan put gdje idete ako vam građani ne kažu to vam je taj put. To smo napravili s Hrvatskim domom. Razrađujemo i projekt plohe Trga bana Josipa Jelačića, gledamo koji bi Fond mogao biti povoljan. Oni koji kritiziraju pitam ih iz kojeg smo mi Fonda za Zvijezdu mogli povući novac. Sad se tek otvaraju, a nismo ni mogli ništa bez dokumentacije, sad imamo sve i očekuju nas samo građevinske dozvole.
Koliko sve to košta, vijećnik Davor Petračić je izračunao da se Zvijezda može obnoviti za 50 milijuna kuna?
– Petračić je neozbiljan čovjek, njegova matematika je neozbiljna. On tvrdi da se sa 50 milijuna kuna može Zvijezda urediti da bi svi ulazili nju. To je kao da vam plombu zubar stavi na zub koji nije očišćen, pa kad eksplodira ubije vas glavobolja i morate ga vaditi. Mi se nikad nismo bavili šminkanjem, jer to nije u zdravom temelju. S takvim novcem se ovdje ništa ne može napraviti, to je puno ozbiljnija stvar.
Hoće li na Trgu bana Jelačića biti podzemna garaža?
– Podzemna garaža ruši sve projekte zbog isplativosti, ostavljamo je kao opciju ali nećemo na tome inzistirati. Pet investitora je došlo i svi su pregovori zapeli zbog garaže, a sad vidimo da i građani nisu senzibilizirani s tom idejom.
Velučilište svi ističu kao pozitivan primjer, može li se tim putem?
– U tom projektu je sudjelovala Karla i Grad Karlovac, sve zajedno radimo. Ovdje je jednostavna stvar, tko ima više love u fondovima i brže može doći do njih. Više love ima za znanost i mogu brže doći do njih. Zašto da Grad ide sporijim ritmom za manje novca. Urediti Oružanu, ako ne dobijete 95 posto novca, ne možete. Naša strategija je da Veleučiliše preraste u Sveučilište, to je desetgodišnji projekt i na tome moramo ustrajati i to je logika iste te Zvijezde. I sada već imate pedeset posto studenata koji nisu Karlovčani i to je predivno.
Kupili ste Edison, šta ćete s njim?
– Edison je projekt koji bi trebao pričati lijepu karlovačku priču u koju bi se svi udružili i bila multifunkcionalna dvorana, a zapravo kino dvorana. U ovom trenutku nema sretnije osobe od mene jer si dopuštam tu mogućnost reći da u hrvatskoj politici nema niti jedne osobe koja je toliko u filmu bila kao ja, ali niti veće boli jer su tri projekta kina propala.
Grabrik, Centar Nazorova, Konzum…
– Nazorova je prvi projekt koji je propao, ali razgovara se i teško je predvidjeti što će biti u budućnosti. Konzum još uvijek čeka, vrijedi građevinska dozvola, no ne pomiče se. Prvi projekt u Grabriku je propao definitivno kao i još jedan četvrti privatnog karaktera, ne bih o njemu, grad je bio posrednik.
Koji je to još projekt kina?
– Da sam konzultirao privatnike možda bih rekao, ali nisam pa nije korektno. Edison je naša velika pobjeda jer je jedna nepravda, a koja se dogodila u nekim vremenima koja ne bih htio niti kritizirati, ratna su bila, sada ispravljena. Kino je trebalo ostati kod nas. Sad je tu i s njim će Zorin dom upravljati. To će biti prostor u kojem bi i Kinoklub Karlovac imao svoje mjesto, i koji bi pričao lijepu priču susreta s prošlošću.
Kakav je “tajming”, hoćemo sad godinama čekati na uređenje Edisona?
Neće to biti u 2017. godini, Ministarstvo kulture je stalo iza nas ali još uvijek ne vidimo Fond, vjerojatno će doći i za kino. Ako i ne dođe, Grad i Ministarstvo će izgurati tu priču jer je Edison jedinstven na ovim prostorima i to je ono što gradu definitivno fali. Tu bi bila i priča prošlosti kinematografije, tu je i naša Marija Ratković, tajnica Hrvatskog filmskog saveza i u tom pogledu mogu s nama čuda stvarati.
Gradski prsten je projekt koji je stao tamo negdje kod zgrade policije, hoće li se konačno pokrenuti?
– U borbi smo da ga vratimo nazad kao nacionalni projekt. Kada je izgrađena Dalmatina, država je rekla “nama gradski prsten više ne treba, gradite si ga sami”. Međutim, 25 posto prometa se skida s Dalmatine na Karolinu, Jozefinu i Lujzijanu, odnosno D-1, D-6 i D-3 i u tom dijelu mi dokazujemo njima da ga treba vratiti nazad. Uvjeren sam da će taj projekt ponovo država pokretati a imat će našu pomoć.
Jedan od tih pravaca vodi i do mosta za nigdje?
– Kada su gradili “Vukelićev most” rekli su da sve što se izgradi jednom dođe u funkciju.
I Vi ga zovete Vukelićevim?
– Neka ostane taj termin, ne znam zašto nitko nije obitelj pitao, ali ovaj će naziv ostati. Možda je bolje pitati obitelj da daju dopuštenje, pa neka se tako i nazove. Nismo imali puno ministara, a on je onaj koji je uveo Hrvatsku u NATO pakt.
U čemu je problem kod obilaznice i “Vukelićevog mosta”?
– Bili bismo skloni da od strane Cerovca krene cesta prema mostu, da ne bi Mostanjsko polje zatvorili i da ne bi postalo aktivno zbog poplava. Ono što je moguće već sada, cestu povući do mosta, ali to ne želimo jer nije rješenje, jer taj promet opet negdje mora doći. Cesta je zatvorila Mostanjsko polje i retenciju i ovaj je projekt vezan za onaj obrane od poplave. Došli smo u pat poziciju, ako silujemo Hrvatske ceste, i one krenu graditi – plavimo ljude. Pa smo zastali i tražili novelaciju projekta da se sagleda ponovo. Ono što je bilo spremno za gradnju smo zaustavili i sad se radi pretprojektiranje. Narodski rečeno, treba puno više propusta ispod ceste koji prije nisu bili planirani.
Poplave su strašan problem, ljudi su nesrpljivi i dosta im je obećanja. Što se događa po tom pitanju, što Grad čini da Karlovac konačno postane siguran od svojih rijeka?
– Apsolutno nisam zadovoljan s tempom kojim se radi. Grad je riješio 57 klizišta i u to utrošio 7,8 milijuna kuna. To su naši projekti koje smo odradili, ostalo ih je još sto. Rješavani su najkritičniji gdje je Grad vlasnik, od stotinjak ima ih tridestak koji su privatno vlasništvo. Grad je sam uložio pet milijuna kuna u 40 projekata sustava obrane od poplave. Jedini smo grad koji je milijun proračunskih kuna dao za pomoć građanima i milijun osigurao za subvenciju kamata i to ide u sljedećem proračunu. Sve to zajedno nije ni blizu koliko treba i nisam zadovoljan s Hrvatskim vodama. Sve ide presporo. Sad imamo na raspolaganju oko 470 milijuna kuna za sustav obrane od poplave Karlovca, Ogulina i Ozlja i treba taj novac uzeti, 85 posto iz strukturnog fonda s beskamatnim kreditom Svjetske banke, dok taj novac ne povučemo. To znači da već sad možemo graditi. Taj projekt je na jednu kunu koju poplava uništi, u omjeru isplativosti 2,5. Sustav obrane od poplave na pola milijarde čuva milijardu i pol štete i on je isplativ. Sad nas očekuje muka imovinsko pravnih odnosa, zaštitara prirode i izvođenja i sve to mora biti gotovo do 2022. godine. Do tada taj novac mora biti potrošen. U Gradu Karlovcu se sada zapošljava jedan pravnik samo na usluzi Hrvatskim vodama, a možemo zaposliti još jednog. Tempo je prespor, ljudi nisu prošli patnje Karlovčana. Čuo sam od djece u vrtiću da su vatrogasci oni koji nas brane od poplave, vidite do kud smo došli.
Kad dođe do porasta vodostaja, odmah stižu obećanja o gradnji sustava, čim prestane prijetnja, ništa se ne događa.
– Vjerujem da je generalni direketor Hrvatskih voda znalac koji se zna boriti s tim stvarima. Netko bi rekao imate projekt i novac, no sad tek kreće muka. Morat ćemo svi zajedno susjede kumiti i moliti da se dopusti gradnja na privatnim parcelama, rekao sam im, nemojte da idemo na sud.
Možda su neki “nanjušili” novac pa misle ucjenjivati?
Ne može se to dogoditi, što sudski vještak procijeni to je to. Prenesite to ljudima, dobit će se ništa, samo će vrijeme otići. Ako zemlja vrijedi X, neće vrijediti X+1, ovaj se proces ne može zaustaviti, samo usporiti. Negdje radovi mogu početi 2018. godine, a negdje neće ni poslije.
Ekolozi vam mrse račune u Brodarcima?
– U ovom trenutku udruge koje sudjeluju u tim procesima, molim da budu razumne. Taj projekt se neće zaustaviti, može se samo usporavati različitim sudovima i molim da se svi senzibiliziraju s ljudima koji su bili pet puta poplavljeni. Vjerujem da se možemo dogovoriti.
Idemo na asfalt. Prije pola godine gradska tvrtka Mladost je preuzela parking, kako to funkcionira?
– Visoko smo im podignuli ljestvicu. Bivši koncesionar je imao 1,2 milijuna kuna uplate, a Mladosti je zadano 2,2 milijuna kuna.
Jesu li platili, hoće li biti problema, hoće li Grad morati financijski pomoći?
– Malo im je napeto postalo, ali problema neće biti. Novac se ubire, to je projekcija rađena na osnovi prvih šest mjeseci. Molili smo građane da nam puste godinu dana i da ćemo nakon toga ocijeniti kako je. Bilo je skeptika koji su rekli da će Mladost raditi duplo lošije nego privatnik. To bi značilo da bi Grad dobio 600 tisuća kuna. Ovo bi moralo biti duplo bolje, a skoro smo im duplo i zadali. Navijao sam za 2,4 milijuna, ali sam popustio.
Znači mogu?
– Mogu, s tim da bi im taj milijun nazad vratili, 600 tisuća bi pridodali i s milijun iz Fonda za energetsku učinkovitost bi se išlo u adaptaciju dvorane na Rakovcu. Dvorana je i spomenik kulture, čuva arhitektonski jedno vrijeme i ovo je poštena priča. Što privredi Mladost, vraća joj se nazad.
Grijanje je veliki problem za građane, Gradska toplana funkcionira, kakvi su planovi za budućnost, što je s koogeneracijskim postrojenjem koji bi se trebao graditi na Ilovcu?
– Investitor traži partnera jer ne može zatvoriti financijsku konstrukciju. Traži se partner, a Grad Karlovac štiti svoj interes. Ali ne po svaku cijenu, tu smo se zaštitili i otvorili prostor geotermalnim izvorima.
To su izvori u Rečici?
– Da, radi se na istraživanju zajedno s norveškom ambasadom, danskim stručnjacima i institutom Hrvoje Požar. Kako bi se sad obvezali da ćemo kupovati od ovih, ako se dogodi geotermika. Njima je veliki trošak povlačenje mreže i kupnja zemljišta, da su bliže i da je zemljište jeftinije, mislim da bi išao taj projekt.
Pretendirate na mjesto župana, a na razini Županije je jedan od najvećih problema budući Centar za gospodarenje otpadom.
– Nacionalna strategija mora odrediti kakvi će centri biti. To je jedna tužna hrvatska priča, a kad to kažem mislim na sve Vlade, sve stranke i sve fondove. Tu nikog ne dijelim niti mi je itko pri srcu. Ako smo 2006. odabrali lokaciju a u 2017. godinu ulazimo da niti jedna lopata nije bačena, tko će mi pokazati objektivan razlog zašto to nije tako, to znači da smo neozbiljni. Ilovac je lijepa priča. Kad je Nikola Rogoz postao direktor, ilegalno se odlagao otpad na ilegalnom odlagalištu i svakodnevno su gorjeli požari. Sad je tri četvrtine deponija sanirano i kad sanacija bude gotova, ide samo brtva i iz njega će se eksploatirati plin. To je jedan dobar projekt Fonda, a Centar na Babinoj Gori je očajan.
Ali su oba projekta vezana jedan za drugog. Kad se Ilovac zatvori nećemo imati gdje sa smećem?
– Da vezani su i zato se ovdje javno zahvaljujem karlovačkoj oporbi što je zajedno s nama učinila da se otpad izvan Karlovačke županije ne vozi na Ilovac. Tada smo Čistoći napravili velik stres, jer je to bio ogroman prihod koji smo im izbili, ali je to bio dobar potez.
Znači može se i slušati oporbu?
– Da i ja sada nakon toliko godina izvlačim ovaj podatak. Da, to smo zajednički vrhunski odradili.
Politički konsenzus je u Gradskom vijeću dobilo i pitanje još jednog komunalnog problema – Skloništa za životinje?
– Grad je u taj problem otkad sam ja gradonačelnik već uložio preko milijun eura i to nitko nije pohvalio i rekao, evo vi ste senzibilni prema životinjama jer su neki ljudi neodgovorni i bezobrazni.
Imati azil bez ubijanja je civilizacijska vrednota, a primjeri iz drugih gradova pokazuju da funkcionira. Hoće li Karlovac ići u tom smjeru?
– Civilizacijska vrednota je i prevenirati, bolje spriječiti nego liječiti. Po tom pitanju prevencije, od čipiranja i ostalog bi se trebalo ići. Udruge s privatnicima ili bez njih mogu voditi Sklonište, a mi ćemo u potpunosti pomagati.
Odustalo se od davanja koncesije novom koncesionaru, kakva je sad situacija?
– CRPK će koncesiju i dalje obavljati, jer će biti produžen ugovor do odabira novog, a natječaj će udruge slagati zajedno s gradskom upravom za budućnost. Mi smo predložili da se ide drugim putem kao Uprava, ali Gradsko vijeće je donijelo drugačiju odluku i ja sam pustio Damiru Mandiću da zajedno komunicira tu priču. Međutim, nisam nesklon ovom rješenju, ako se može bolje iskomunicirati s udrugama, zašto ne. Pa i CRPK je imao svoje uzlazne i silazne putanje, često niti volonteri nisu bili zadovoljni s njima. Ljudi mi govore kako je u Zagrebu, pa mi smo u Sklonište 20 puta više uložili od Zagreba, u odnosu na naš proračun i broj ljudi.
Kad smo kod koncesija, što je s onom za Dane piva, jeste li zadovoljni konceptom zabave na obali Korane?
– Koncesija ističe 2018. a 2017. godine, tamo negdje u ljeto će se gradonačelnik Damir Mandić baviti problemom što će s koncesijom Dana piva. Hoće li ići s tim projektom dalje i na koji način. Grad Karlovac je imao i do milijun kuna godišnje minusa po pitanju Dana piva zbog dobre fešte. Sad je to i dalje dobra pučka fešta, a mi imamo i stotinjak tisuća kuna plusa. S time da se i dalje karta ne plaća a može se i pivo kupiti po nekoj normalnoj cijeni, iako ima i skupljih piva.
Otvorena je Aquatika, bilo je oduševljenih, ali i onih koji sumnjaju da ovakav projekt dugoročno može biti samoodrživ. Nakon dva mjeseca, kakvim se pokazuje?
– Bolje nego što smo očekivali. Mislili smo da će biti ocjena dobar – tri, a ovaj prvi test je riješen na pola sata – sto posto. I sad učenik čeka drugih pola sata i ne zna što će, a već ima sto posto. Aquatika je produkt strategije turizma. Oni koji su bili skeptični sada ipak moraju položiti oružje i priznati da to ima smisla. No Aquatika, ovakva kakva jest, da je čak i bolja a nije produkt strategije, s njom ne bih bio zadovoljan. Sjetite se što smo učinili s Foginovim koji se i prirodno veže na Aquatiku. Tu su i tri restorana kojima sad možemo dizati potencijal. Nakon Aquatike ide Muzej Domovinskog rata kao druga atrakcija, pa Teslin dom, Muzej planinarstva u Vili Anzić, otvaranje Starog grada Dubovca, Muzej pivarstva, Muzej vode, Nacionalno svetište Sv. Josipa i k tome još ovo u Zvijezdi s Josipovim bastionom. Sve to, uz rješenje prvog autokampa na Mrežnici, uz građevinske dozvole hotela Central, hotela obitelji Bakin na Baniji, Ilovcem gdje smo izdali građevinsku dozvolu za dva sata što je svjetski rekord. Možda i nije ali dobro zvuči. Tu je i Šušu Bar koji se radio kad tome prispojimo i povezivanje OPG-a i buđenje ribolovnog i lovnog turizma, a sve zajedno s projektom Od ušća do ušća. Na svima se radi.
Spomenuli ste Stari grad Dubovac, konačno će dobiti ugostiteljsku ponudu?
– Da, i koliko znam počinje s radom oko Uskrsa. Drago mi je da je to gospodin Goluža koji dobar rezultat ostvaruje u Papasu.
Hoće li sve to što ste nabrojali zaživjeti i kad?
– Radi se sukcesivno, od Muzeja Domovinskog rata koji mora biti gotov 2018., tu je i Tesla koji je satkan od desetak manjih projekata, ali dva će krucijalna biti ranije gotova, jedan u Zvijezd,i a drugi Rakovac 6. To će biti odličan projekt.
Tesla je svjetski brend, ali karlovačka Gimnazija ipak neće ponijeti njegovo ime.
– Školski odbor je jednoglasno odlučio da ostane Gimnazija Karlovac u ovom trenutku i znate moj stav. Dakle, svakako treba Teslu afirmirati i više bih volio da imamo dom Nikole Tesle u Karlovcu pa ako se nakon toga pokaže inicijativa da se i Gimnazija mijenja, neka, ali kasnije, ja sam usmjeren sad na ovo. U Gimnaziju je integriran i Tesla i promjenom imena nećemo dobiti dodanu vrijednost, ali s Teslinim domom hoćemo. Rakovac 2 smo riješili, Rakovac 4 je Gimnazija – riješeno i sad je na redu Rakovac 6. Rugla rješavamo, prvo Hrvatski dom – Mala scena, pa Žitna kuća, kamp – Aquatika.
Ima u Karlovcu još podosta tih rugla.
– Da ima ih dosta, ali se rješavaju. I ovaj projekt Tesle je turističkog karaktera, imamo rast turističkih noćenja, više glazbenih festivala, prvi hostel je otvoren, tim putem treba ići da se otvori i hostel u Zvijezdi, da je Studentski dom hostel preko ljeta. Ništa se nije slučajno dogodilo. Rekli su nam nemate turističku atrakciju i da Zvijezda to neće biti iz prve. Nešto ih mora privući jer fizički nije vidljiva. Međutim, i na tome radimo. Ne trebamo zaboraviti da smo i jedinstveni grad koji će uskoro imati pet rukometnih dvorana i da smo jedinstveni po vrtićima. Nitko ih nije u zadnje vrijeme toliko odradio.
Hoće li vrtić Rakovac biti gotov do izbora da se prereže vrpca?
– Neće da ne živciramo ljude, bit će otvoren u rujnu. No bit će gotov i ranije.
Želite li što poručiti građanima uoči blagdana Božića.
– Sjetite se u ovo vrijeme da imamo socijalnu samoposlugu, pa ako građani imaju kakvu sitnicu da doniraju. Kilogram brašna ili šećera nama toliko ne znači ali mnogim ljudima bi to puno značilo.
KAportal.hr
