S početkom 2017. godine na snagu stupa 16 zakona kojima je
regulirana porezna reforma, koja bi većini zaposlenih trebala
donijeti veće plaće, a poduzetnicima manje porezno opterećenje,
javlja HINA, a prenosi portal Vijesti.hr.
Uz to, na snagu bi trebali stupiti i neki drugi važni zakoni,
primjerice novi Zakon o javnoj nabavi, a na snazi će biti i
Vladina uredba kojom je minimalna plaća u idućoj godini utvrđena
u iznosu od 3.276 kuna bruto. To je za 156 kuna veća minimalna
plaća nego do sada (3.120 kuna).
Porez na dohodak – osobni odbitak 3.800 kuna; stope 24 i
36 posto
Na snagu s početkom 2017. stupa i novi Zakon o porezu na dohodak
kojim je osnovni osobni odbitak povećan na 3.800 kuna te je
jednak za sve porezne obveznike. Naime, toliko je do sada iznosio
osnovni osobni odbitak za umirovljenike, dok je za zaposlene bio
2.600 kuna.
Stope poreza na dohodak od 25 i 40 posto snižene su na 24 i 36
posto, a promijenjene su i porezne osnovice. Tako će se stopom od
24 posto oporezivati dohoci do 17.500 kuna, a sve iznad tog
iznosa po stopi od 36 posto.
Te će se stope i porezne osnovice primjenjivati i kod obračuna
predujam poreza na dohodak i umirovljenicima, no njima bi se tako
utvrđena porezna obveza dodatno umanjila za 50 posto.
Umanjenje porezne osnovice za 50 posto priznavalo bi se i
obveznicima u lokalnim jedinicama u prvoj skupini područja
razvrstanih prema stupnju razvijenosti te gradu Vukovaru.
Zakonom su povećani i osobni odbici za djecu i druge uzdržavane
članove, pa bi po novome osobni odbitak za uzdržavanog člana, kao
i za prvo dijete, iznosio 1.750 kuna, za drugo dijete 2.500 kuna,
a progresivno bi rasli za svako iduće dijete.
Zakon o porezu na dohodak stopu od 12 posto zadržava samo kod
konačnog oporezivanja dohotka od imovine i kapitala te
osiguranja. Zakon propisuje i koji se sve dohodak smatra konačnim
i za taj se dohodak ne podnosi porezna prijava niti se provodi
posebni postupak utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak, a za
njega se ne priznaju ni osobni odbici.
Novina je Zakona i uvođenje tzv. sintetičkog oporezivanja dohotka
od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka.
Tako bi se sav prihod ostvaren tijekom jedne godine, npr. od
plaća i autorskih honorara (ako prelazi iznos od 12.500 kuna),
zbrajao te bi se na tako utvrđeni godišnji dohodak plaćao porez
po stopi od 24 posto na poreznu osnovicu do 210 tisuća kuna, a na
dio iznad tog iznosa po stopi od 36 posto.
Temeljem novog Zakona o porezu na dohodak većina zaposlenika od
početka iduće godine treba dobiti veće plaće, a procjena je
ministra financija Zdravka Marića da će dodatnih nešto više od
pola milijuna poreznih obveznika izbjeći ‘škare’ poreza na
dohodak. Naime, od 2,75 milijuna poreznih obveznika sada u
poreznim ‘škarama’ nije oko 915 tisuća njih, a procjena je
Ministarstva da od početka iduće godine neće biti njih oko 1,5
milijun.
Doprinosi i na autorske naknade
S početkom godine na snagu stupaju i izmjene Zakona o
doprinosima, kojima se ukidaju iznimke od plaćanja doprinosa.
Tako će se doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
plaćati i na autorske honorare, za isporučena umjetnička djela te
drugi dohodak umirovljenika. Ti bi se doprinosi ipak plaćali po
upola nižim stopama – za mirovinsko osiguranje temeljem
generacijske solidarnosti po stopi od 10 posto, a za zdravstveno
7,5 posto.
Prema podacima Ministarstva, 2005. je od oko 300 tisuća građana
koji su ostvarivali drugi dohodak njih približno 60 tisuća bilo
oslobođeno plaćanja doprinosa, dok 2015. godine od 362 tisuće
njih više od 217 tisuća nije plaćalo doprinose,
Niže stope poreza na dobit
S početkom 2017. na snagu stupaju i izmjene Zakona o porezu na
dobit, kojim je stopa tog poreza od 20 posto snižena na 18 posto,
a uvodi se i snižena stopa od 12 posto za poduzetnike s godišnjim
prihodima nižim od tri milijuna kuna.
Poduzetnici koji imaju godišnji prihod do tri milijuna kuna imat
će mogućnost i izbora načina utvrđivanja osnovice poreza na
dobit, odnosno moći će taj porez plaćati i prema novčanom načelu
(naplaćeni prihodi i plaćeni rashodi). Ako je takav poduzetnik
ujedno i obveznik PDV-a, taj način utvrđivanja moći će
primijeniti samo ako i PDV obračunava prema naplaćenim naknadama.
Izmjenama je ukinuta porezna olakšica za reinvestiranu dobit,
koju je, po podacima Ministarstva financija, ionako koristio mali
broj poduzetnika, u prosjeku manje od dva posto obveznika.
Od početka iduće godine poduzetnicima će se uz ostalo priznavati
i povećani porezno priznati rashodi troškova reprezentacije, i to
u visini 50 posto (do sada 30 posto).
Izmjene Zakona o dobiti reguliraju i mogućnost da se bankama, kao
jednokratna mjera u 2017. godini, kao porezno priznati rashod
prizna otpis djelomično nadoknadivih i u potpunosti
nenadoknadivih plasmana, utvrđenih u skladu s Odlukom o
klasifikaciji plasmana i izvanbilančnih obveza kreditnih
institucija. Ta bi se mjera odnosila samo na potraživanja koja su
iskazana u poslovnim knjigama banke kao djelomično nadoknadiv i
potpuno nenadoknadiv plasman do 31. prosinca 2015. godine.
PDV za ugostiteljstvo na 25 posto
Glavne novine izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV)
su primjena snižene stope od 13 posto na struju, sjeme ili auto
sjedalice za djecu, ali i povećanje stope na 25 posto za
ugostiteljske usluge.
Naime, od 1. siječnja 2017. sniženom stopom PDV-a od 13 posto
oporezivat će se i dječje auto sjedalice, isporuka električne
energije, odvoz komunalnog otpada, urne i lijesovi, sadnice i
sjemenje, gnojiva i pesticidi te drugi agrokemijski proizvodi,
kao i hrana za životinje, osim hrane za kućne ljubimce.
No, snižena stopa od 13 posto više se neće primjenjivati na
usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji će se
tako oporezivati stopom od 25 posto.
Izmjenama Zakona o PDV-u nije se diralo u najnižu stopu od 5
posto, pa ona i nadalje ostaje za kruh, mlijeko, lijekove i
ortopedska pomagala te knjige.
Porez na promet nekretninama 4 posto
Na snagu s početkom godine stupa i novi Zakon o porezu na promet
nekretninama, kojim je stopa tog poreza smanjena s 5 na 4 posto.
Zakon, pak, više ne predviđa mogućnost oslobođenja od plaćanja
tog poreza za kupnju prve nekretnine kojom se rješava vlastito
stambeno pitanje. Umjesto toga, građani će na pomoć pri kupnji
prvog stana ili kuće moći računati na temelju zakona o
subvencioniranju stambenih kredita, čiji je prijedlog od sredine
prosinca u javnoj raspravi.
Novina je i potpuno rasterećenje građana od obveze prijave
prometa nekretninama, već bi se porezna obveza utvrđivala po
službenoj dužnosti. Naime, dosada su obvezu prijave nadležnoj
ispostavi Porezne uprave imali sami građani. No, kako te isprave
dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela, ubuduće će
se promet nekretnina smatrati prijavljenim dostavom isprava od
tih tijela, dok bi tek iznimno obvezu prijave i dalje imao
stjecatelj nekretnine.
Po novome, ukupni prihod od poreza na promet nekretninama bit će
prihod jedinica lokalne samouprave.
Lokalni porezi
U skladu sa sniženjem stope poreza na promet nekretninama, novim
Zakonom o lokalnim porezima je i stopa poreza na nasljedstva i
darove snižena s 5 na 4 posto.
Poduzetnici, pak, od iduće godine više neće plaćati porez na
tvrtku ili naziv, koji je novim zakonom ukinut.
No, građani koji na motorna vozila starosti do 10 godina plaćaju
porez na cestovna motorna vozila ubuduće će to morati platiti kod
registracije vozila. Do sada se taj porez plaćao temeljem
rješenja Porezne uprave, koje su vlasnici automobila dobivali
poštom. No, po novome će se plaćati prilikom registracije u
stanicama za tehnički pregled, a na temelju rješenja lokalne
jedinice.
Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je transformacija
komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će
se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine.
Trošarine i posebni porez na motorna vozila
S početkom iduće godine trošarinama će biti ‘opterećene’ i
elektroničke cigarete, odnosno tekućine namijenjene konzumiranju
u elektroničkoj cigareti, kao i grijani duhanski proizvodi,
predviđaju izmjene Zakona o trošarinama.
Administrativna pojednostavljenja predviđena su, pak, za male
proizvođače alkoholnih pića i male vinare.
Tako se ukida obveza podnošenja godišnjeg obrasca za obračun
trošarine za male proizvođače jakog alkoholnog pića, što se,
procjenjuju u Ministarstvu financija, odnosi na oko 41 tisuću
obveznika.
U trošarinski se sustav uvodi i institut “male destilerije”, s
proizvodnjom do 2.500 litara rakije godišnje, za koje će se
primjenjivati snižena stopa trošarine, i to za 50 posto u odnosu
na standardnu stopu.
Malim vinarima dodatno se olakšava otprema vina u druge države
članice EU, a to bi se olakšanje izvoza trebalo odnositi na oko
dvije tisuće malih vinara.
Na snagu stupaju i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna
vozila, temeljem kojih će se od početka 2017. taj posebni porez
utvrđivati na temelju emisije ugljičnog dioksida (CO2 izraženo u
gramima po kilometru), prodajne cijene vozila, snage i obujma
motora i razine emisije ispušnih plinova.
Izmjene uređuju i institut registriranog trgovca rabljenim
motornim vozilima, a utvrđuju i da se posebni porez neće plaćati
na oldtimere, dok bi se druga vozila starija od 30 godina, a koja
nisu u kategoriji oldtimera, oporezivala u paušalnom iznosu od
2.000 kuna.
Jedinstven rok zastare od šest godina
U paketu zakona kojima je regulirana porezna reforma je i novi
Opći porezni zakon, kojim se od ukida relativni rok zastare i
uvodi jedinstveni rok zastare od šest godina. Tijela su na nastup
zastare dužna paziti po službenoj dužnosti, a porezni dug za koji
je utvrđena zastara te obustavljen postupak otpisat će se iz
poreznih evidencija.
Zakonom je proširena i obveza banaka na dostavu podataka, pa će
tako banke biti dužne dostavljati podatke o prometu svih kunskih
i deviznih računa pravnih osoba, fizičkih osoba koje obavljaju
registriranu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja te građana,
što će uključivati i podatke o prometu tekućih i štednih računa.
Na snagu s početkom godine stupaju i izmjene Zakona o
fiskalizaciji u prometu gotovinom, kojima se briše “mali obveznik
fiskalizacije”, pa će i oni, uz rok prilagodbe od šest mjeseci,
morati izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja
Od početka 2017. primjenjivat će se i novi Zakon o upravnim
pristojbama, koji uz ostalo predviđa da se unutar projekta
e-Građani uspostavi i sustav e-Pristojbe, a koji bi omogućoi da
se upravne pristojbe plaćaju elektroničkim putem neovisno o
njihovu iznosu. Za pristojbe do sto kuna ostaje i dalje mogućnost
plaćanja putem državnih biljega.
U okviru porezne reforme doneseni su i novi zakoni o Poreznoj
upravi, o administrativnoj suradnji u području poreza,
izmijenjeni zakoni o poreznom savjetništvu, o carinskoj službi, o
financiranju lokalnih jedinica.
Javna nabava – kriterij ekonomski najpovoljnija
ponuda
S početkom 2017. godine na snagu stupa i novi Zakon o javnoj
nabavi, prema kojemu je kriterij za odabir ponude ekonomski
najpovoljnija ponuda.
Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati
cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam
naručitelj, a cijena će, po Zakonu, moći biti maksimalno 90 posto
ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih
kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je
postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi.
No, kako bi se naručitelji educirali te kako bi se izradila
procedura za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude,
obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon šest mjeseci,
odnosno 1. srpnja 2017. godine.
“Oni naručitelji koji se osjećaju sigurni, koji misle da je
njihovo dosadašnje iskustvo dovoljno, oni s primjenom ovog
kriterija mogu krenuti odmah od 1. siječnja, a njegova primjena
je obvezna od 1. srpnja 2017. godine”, istaknula je nedavno
potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i
obrta Martina Dalić na konferenciji kojom je i započela serija
edukativnih radionica kako bi se poduzetnicima i javnim
naručiteljima objasnili detalji novog zakona, koji je sa svojih
452 članka jedan od opširnijih i kompleksnijih.
Među novinama tog zakona je, primjerice, i uvođenje Europske
jedinstvene dokumentacije (EPSD), odnosno obrasca kojim će
ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a
tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti
detaljne dokaze.
Novina je i uvođenje instituta javnog savjetovanja u trajanju od
pet dana, kada će sve zainteresirane strane moći izvršiti uvid u
dokumentaciju prije formalnog početka postupka javne nabave.
Zakon o javnoj nabavi ograničio je i mogućnost da naručitelji i
ponuditelji uzastopnim izmjenama ugovora tijekom njegova trajanja
odnosno aneksima povećavaju vrijednost samog ugovora. Naime, po
novome izmjene ugovora kojim bi se povećala cijena ograničene su
na maksimalno 30 posto, i to svih uzastopnih izmjena kumulativno.
Novim su zakonom uz ostalo smanjeni i troškovi jamstava
ponuditelja (s 5 na 3 posto procijenjene vrijednosti nabave),
propisan jedinstveni rok za žalbu od deset dana u svim postupcima
i smanjene naknade za žalbu, ukinuta upravna pristojba od 70 kuna
za žalbu, itd.
Na prijedlog Kluba HDZ-a, u Zakon o javnoj nabavi uključena je i
odredba prema kojoj naručitelji pri odabiru ekonomski
najpovoljnije ponude pri nabavi poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda i hrane trebaju uzeti i kriterije kojima se vrednuju
proizvodi proizvedeni u sustavima kvalitete poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda, hrana proizvedena po standardima
kvalitete te održivo proizvedena i prerađena odnosno hrana veće
svježine ili nižeg opterećenja okoliša (kraći prijevoz, pakiranja
prihvatljiva za okoliš i/ili recikliranje i dr.).
Tim tzv. kratkim lancem opskrbe omogućuje se nabava hrane veće
kvalitete, svježine i nutritivne vrijednosti, a ministar
poljoprivrede Tomislav Tolušić ocjenjuje kako će to pridonijeti
povećanoj sigurnosti hrane, pogotovo kad je riječ o nabavi hrane
u javnim ustanovama (škole, vrtići, vojarne…), kao i pomoći
daljnjem razvoju hrvatske poljoprivrede.
Izmjene Zakona o računovodstvu
S početkom godine na snagu će stupiti i izmjene Zakona o
računovodstvu, kojima se ukida obveza koja nije ni zaživjela,
odnosno ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog
plana (JOKP).
Naime, Zakonom o računovodstvu, koji je usvojen 2015. i glavnina
njegovih odredbi je stupila na snagu početkom ove godine, bilo je
predviđeno i da primjena JOKP-a započne 1. siječnja 2017.
No, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava i slijedom
toga znatnog troška i potrebe dodatnog angažiranja ljudi, toj su
odredbi prigovorili poslodavci kao i dio stručne javnosti, pa je
izmjenama zakona, koje je Sabor prihvatio 9. prosinca ove godine,
odredba o JOKP-u ukinuta.
Izmjenama je produljen i rok za predaju nekonsolidiranih
financijskih izvještaja za javnu objavu, sa četiri na šest
mjeseci. Tako je rok za javnu objavu financijskih izvješća
ponovno vraćen na 30. lipnja.
Sukladno zakonskim ovlastima, Financijska agencija (Fina) će
sastaviti popis poduzetnika koji ne ispunjavaju svoju obvezu i ne
predaju propisanu dokumentaciju za javnu objavu te će imati
ovlast da protiv njih pokrene prekršajne postupke.
Zakonom je izmijenjena i definicija subjekata od javnog interesa,
a definirano je i koji su poduzetnici obveznici izrade
nefinancijskog izvješća, itd.
Članarine u turističkim zajednicama
Sukladno izmjenama Zakona o članarinama u turističkim
zajednicama, te će članarine od početka 2017. biti manje za 5
posto, što bi, prema procjenama, gospodarstvo trebalo rasteretiti
za otprilike 10 milijuna kuna.
Sabor je u lipnju ove godine prihvatio i izmjene Zakon o
prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu,
kojima je definiran postupak odabira brodara kao pružatelja
usluge kroz mehanizam ugovora o javnoj usluzi sklopljenih
temeljem javnih natječaja, otvorenih za sve brodare s područja
Europskog gospodarskog prostora (EPG). Naime, Hrvatska je u
pregovorima za ulazak u EU osigurala prijelazno razdoblje za
pomorsku kabotažu na rok od osam godina, maksimalno do 1.
siječnja 2017. godine. Tako s početkom iduće godine istječe
prijelazno razdoblje te su natječaji za koncesije otvoreni za
brodare iz EGP-a odnosno na njih će se moći javiti brodari iz
bilo koje članice EU.