Boravak u šumi na blagdan Štefanja mogao je završiti tragedijom po čitatelja KAportala (podaci poznati redakciji) koji se, piše nam, nenamjerno našao ispred linije odstrela skupine lovaca i to u privatnoj šumi. “Božićni lov” popularan je među lovcima, a jedan se odvijao i u okolici Karlovca. Dok su lovci “uživali”, jedan je njihov sugrađanin morao bježati pred lovačkom sačmom.
Na liniji odstrela
– Obilazeći privatnu šumu na Štefanje, nenamjerno sam se našao između pogona i linije odstrela u zoni lova jednog lovačkog društva Karlovačke županije koje je imalo zajednički “Božićni lov”. To iskustvo ne bih nikome poželio, kaže građanin te javno postavlja pitanje za Hrvatski lovački savez, Županijski savez Karlovačke županije i lovačka društva.
– Zašto lovci kod organizacije zajedničkog lova ne obavijeste lokalno stanovništvo par dana prije lova, na kojem području će provoditi lov, bilo putem lokalnih medija, plakata i obavijesti što je praksa u Njemačkoj, Austriji i drugim organiziranim zemljama, navodi.
Sigurnost svima, a ne samo njima
Dodaje da bi zbog sigurnosti i drugih posjetitelja šume, a koji nisu lovci, od vlasnika šume, drvosječa, gljivara , planinara područje lova trebalo bi označiti vidljivim oznakama i uočljivim zastavicama a ceste, puteve i planinarske staze znakovima upozorenja.
– Sigurnost u lovu trebala biti na prvom mjestu kako za lovce tako i za ostale posjetitelje šume. Na taj način izbjegla bi se mogućnost da se vlasnik šume ili slučajni planinar nađe u životnoj opasnosti na samoj lovačkoj liniji odstrela između pogona, “nabrijanih” lovačkih pasa i preplašene divljači usred pucnjave, piše nam čitatelj.
Regulirati lov u privatnim šumama?
Ako su lovci radi vlastite sigurnosti prihvatili nošenje uočljivih (narančastih) prsluka i traka, zašto ne prihvate i druge mjere u zaštiti drugih ljudi u šumi, jer šuma ne pripada samo lovcima i sigurnost u lovu treba biti na prvom mjestu.
Ako se ne promijeni samovolja lovaca, može se postaviti i pitanje i zabrana lova u privatnim šumama, jer takav lov u zapadnim zemljama predstavlja povredu ljudska prava, pod uvjetom da vlasnik šume zabranjuje lov u privatnoj šumi iz etičkih razloga.
Zanimljivo, svaki se vlasnik privatne šume može pozvati na presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2012. Godine u presudi protiv Savezne Republike Njemačke i slične odluke iz 1999. i 2007. protiv Francuske i Luksemburga.
KAportal.hr