U Hrvatskom domu predstavljen je četvrti Operandum mreže
nezavisnih udruga u kulturi KAoperativa, ovog puta posvećen
financiranju kulturnih ustanova i udruga civilnog društva. Kako
ističe autor “Operanduma IV”, Ivan Mužar, namjera je ovog
dokumenta predstaviti s koliko malo sredstava organizacije
civilnog društva okupljene u platformi KAoperativa mogu napraviti
izuzetno puno na području kulture. No, to stanje nije održivo na
dulje vrijeme te ukoliko udruge ne dobiju kvalitetniju
financijsku podršku njihovo programsko i projektno djelovanje
može drastično opasti i umanjiti kvalitetu i kvantitetu
posljednjih godina sve jače kulturne scene u gradu.
Dakako, kako i samo istraživanje ističe, očekivano je da će
kulturne ustanove imati znatno jaču financijsku potporu od
civilnih udruga, ali to ne znači da je taj omjer posve pravedan
te se s tek malim promjenama, koje čak ne moraju zadirati u
osnovna sredstva kulturnih ustanova, mogu postići dobri
rezultati.
Konkretno, u 2016. godini Gradsko kazalište Zorin dom, Gradski
muzej Karlovac i Gradsku knjižnicu Ivana Gorana Kovačića, Grad je
financirao s ukupno 20,5 milijuna kuna. To je oko dva milijuna
više nego godinu ranije. S druge strane, udruge članice
KAoperative iz gradskog proračuna dobile su 185 tisuća kuna, što
je otprilike na razini godine ranije, iako su ukupna ulaganja u
kulturu rasla. Kako istraživanje pokazuje i da su gotovo sve
udruge prvenstveno ovisne o gradskoj potpori te im je Grad
Karlovac i glavni financijer programa i projekata, jasno je da o
gradskoj potpori ovisi i kvaliteta i brojnost događanja u
narednom periodu.
Pritom, ističe istraživanje, odmah u oči upada jedno od mogućih
rješenja koja bi drastično poboljšala situaciju – naime, u tri
gradske ustanove kulture godišnje se troši 300 tisuća kuna za
naknade članovima Upravnog vijeća, što se političkom odlukom može
dokinuti i preusmjeriti ta sredstva udrugama.
Problematičnim se pokazuje i način financiranja – Grad Karlovac,
slažu se sve udruge, financira jako puno projekata i programa,
ali to čini malim sredstvima. Dio udruga zato ističe kao
mogućnost i da se projekti i programi kvalitetnije valoriziraju
te da se ih se financira manje, ali s većim iznosima koji će
omogućiti kvalitetnu provedbu.
Najveću financijsku podršku nakon Grada Karlovca, udruge dobijaju
od Turističke zajednice grada Karlovca, zatim od Karlovačke
županije, Zaklade Kultura Nova te Nacionalne zaklade za razvoj
civilnog društva. Slijede dva ministarstva, različiti gospodarski
subjekti (najviše Karlovačka pivovara)…i na kraju europska
sredstva što je zasigurno segment u kojem bi i same udruge mogle
učiniti pomake, jer od 150 projekata i programa provedenih u
protekle tri godine samo su četiri financirana europskim
sredstvima.
Pozitivnija strana istraživanja tiče se prostora u kojem djeluju
udruge. Iako niti jedna članica KAoperative nema svoj prostor,
većina ih je smještena u gradskom prostoru, dvije u zajedničkom
prostoru Grada Karlovca i Republike Hrvatske, dvije su u
županijskom prostoru, a dvije u privatnom, dok samo jedna nema
prostor. U tom su segmentu udruge uglavnom zadovoljne, jer ističu
da najam nije visok, nemaju velika davanja za održavanje prostora
i većina sredstava ostaje im za organizaciju i provedbu programa
i projekata.
KAportal.hr