“Da sam gledao film u kojem usred pandemije zvekne potres dao bi
mu 3/10 na IMDB-u”, duhovito je jedan korisnik na društvenim
mrežama opisao razinu nevjerojatnosti mogućnosti da jedno
područje pogode dvije prirodne katastrofe u isto vrijeme. I
zaista, u pandemiji bolesti koja je izazvala mjere ograničavanja
kretanja i karantena kakve se ne pamte, samo je nedostajao
najjači potres u Zagrebu u zadnjih 140 godina. Iznenađenje je u
“tajmingu”, ne i u samom potresu, jer je znano da je područje
Zagreba, odnosno njegov sjeverni dio prema Medvednici seizmički
najaktivnije gusto naseljeno područje u Hrvatskoj. To pak navodi
na zaključak da je u Zagrebu najveća mogućnost u Hrvatskoj da ga
pogodi potres dovoljne snage da nanese tešku materijalnu štetu i
ljudske žrtve.
Ovo prvo se i ostvarilo danas ujutro, drugo na svu sreću nije.
Kao što je poznata povećana opasnost za Zagreb od potresa,
poznato je i koje građevine u Zagrebu će pretrpjeti najveću
štetu. U opširnoj Procjeni ugroženosti stanovništva, materijalnih
i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i velikih nesreća za
područje Grada Zagreba iz 2016. stoji kako su građevine građene
do 1920. godine imale stropne konstrukcije isključivo od drva.
Očekivano, upravo su te zgrade najviše nastradale u jutrošnjem
potresu.
Armiranobetonski stropovi postupno su primjenjivani u razdoblju
od 1920. do 1945. godine. Tek nakon 1964. godine zidane se zgrade
sustavno grade s horizontalnim i vertikalnim serklažima, a zgrade
kolektivnog stanovanja s armiranobetonskim nosivim sustavom, koji
je izgrađen prema odredbama seizmičkih propisa iz 1964. godine
(nakon potresa u Skoplju) i 1981. godine (nakon potresa 1979. u
Crnogorskom primorju), što možemo smatrati modernim načinom
izgradnje u smislu tadašnjih znanstvenih spoznaja. Upravo je
spomenuti potres u Crnoj Gori zadnji prije ovog današnjeg bio
takvog intenziteta da su ljudi i u Karlovcu bježali iz zgrada iz
straha od rušenja.
Zanimljivo, katastrofalni potres u Crnogorskom primorju jačine od
7 stupnjeva po Richteru koji je odnio preko sto života i ostavio
oko sto tisuća ljudi bez krova nad glavom, dogodio se u gotovo
identično doba dana kao i ovaj današnji, u pola 7 u nedjelju
ujutro.
“Nakon katastrofalnog potresa u Crnogorskom primorju”,
Karlovački tjednik, 19. travnja 1979.
Katastrofalan potres što je u nedjelju zadesio Crnogorsko
primorje, osjetio se i u Karlovcu. Stanovnici mnogih karlovačkih
zgrada, a posebno višekatnica, proveli su nedjeljno prijepodne na
ulicama. Na sreću, pomicanje tla nije u Karlovcu ostavilo većeg
traga, osim straha.
Među prvima u Zajednici općina Karlovac, na vijest o potresu
reagirao je Općinski štab Civilne zaštite u Karlovcu. Na
izvanrednoj sjednici dogovorena je isporuka 2000 komada vunenih
pokrivača i 48 vreća za spavanje postradalom stanovništvu.
Solidarnu pomoć postradalima dali su i polaznici Političke škole
SKJ iz Karlovca koji se, nakon završetka školovanja nalaze na
višednevnoj ekskurziji kroz Jugoslaviju. Potres je ekskurziju
zatekao u Mostaru. Dvadeset komunista iz Karlovca, učesnika u
ovom studijskom putovanju, dalo je krv za postradale u potresu.
Kolektiv Tvornice za otkup i preradu mlijeka u Karlovcu uputio je
u dva dana 50 tona mlijeka u tetrapaku tvornici “13. jul” u
Titogradu, koja je obavila daljnju distribuciju u skladu potreba
pojedinih gradova u Crnogorskom primorju. Dječji dom “Vladimir
Nazor” spreman je prihvatiti devedesetero djece predškolskog
uzrasta ili 40 osnovaca, a prema potrebi i više. U Općinskoj
organizaciji Crvenog križa u Karlovcu organizirano je danonoćno
dežurstvo članova omladinske brigade Crvenog križa “Dr. Gajo
Petrović”. Organizacija poziva građane da poklone nepotrebnu
posteljinu i pokrivače, koji će biti poslani postradalom
stanovništvu.
U ostalim radnim kolektivima i društvenim organizacijama regije
izražena je spremnost za pružanje pomoći postradalima u
Crnogorskom primorju kad se za to ukaže potreba. Na sjednici
Štaba civilne zaštite Zajednice općina Karlovac, što je održana u
utorak, dogovorena je suradnja između štabova regije. U svim
sredinama organizirat će se prikupljanje materijalne pomoći i
ljudstva stručno-tehničkih ekipa, koje će, bude li potrebno, biti
upućene u područja zahvaćena potresom.
Pripremio Tihomir Ivka
