Kako koronavirus bira žrtve? Stručnjaci još uvijek ne znaju, ali postoje neke teorije Jedan takav primjer je Njemačka, jer iako brojem zaraženih parira susjedima, bilježi najmanju smrtnost.
Svakoga dana na karti svijeta promatramo najveća žarišta zaraze.
Brojke rastu, virus se sve brže širi među populacijom.
I to najvećom brzinom upravo u urbanim sredinama koje broje
najviše ljudi na najmanjoj površini.
Pa tako primjerice Lombardijin glavni grad Milano bilježi gustoću
naseljenosti od 7 i pol tisuća ljudi po kilometru kvadratnom.
Pariz čak 20.000 po kilometru kvadratnom. New York broji 10.700,
tu je i Wuhan s gotovo 10.000, a možda najveća bojazan ovih dana
je Mumbai koji broji gotovo 22.000 ljudi po kilometru
kvadratnom.
Virus će u Indiji biti nemoguće kontrolirati smatraju mnogi, pa
kako uopće provoditi mjere i socijalnu distancu u mjestima gdje
to nije izvedivo?
“Zaraza se lakše širi gdje je puno stanovnika”
“Naravno da se zaraza puno lakše širi gdje je puno stanovnika i u
onim gradovima koji su jače povezani s ostatkom svijeta nego što
će biti u ruralnim krajevima. Naravno da je bilo očekivati da će
američki epicentar biti u New Yorku, a ne Sjevernoj Dakoti”,
kazao je bivši ministar gospodarstva Goranko Fižulić.
Iako ima primjera gusto naseljenih gradova koji su suzbili
nekontrolirano širenje, gustoća naseljenosti igra ulogu kad virus
stigne u zemlje koje na to nisu spremne.
“Za to treba imati novaca, znanja, tehnologiju, dobar broj
liječnika i naravno displinirano stanovništvo”, kazao je Fižulić.
Kako koronavirus bira žrtve? Stručnjaci još uvijek ne znaju, ali
postoje neke teorije
Jedan takav primjer je Njemačka, jer iako brojem zaraženih parira
susjedima, bilježi najmanju smrtnost.
“Sama priroda virusa, populacija u kojoj se on širi i navike u
populaciji u kojoj se širi i restriktivne mjere. Sve to može
doprijeti većem ili manjem broju oboljelih”, rekao je zamjenik
ravnateljice Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević
Rok Čivljak.
Uvijek se sve svodi na disciplinu
Ali koliko god država bila opremljena i mjere na vrijeme uvedene,
opet se vraćamo na displicinu. Kako reći srdačnim Talijanima da
se ne mogu grliti i ljubiti? Kako ljude s Mediterana natjerati da
se ne socijaliziraju? Zašto je Azijatima socijalna distanca
sasvim prihvatljiva?
“Društvene navike sigurno imaju utjecaj na brzinu i način širenja
epidemije. Ako su isti uvjeti, isti soj virusa, onda je
vjerojatnije da će se virus brže širiti u onim kulturama gdje su
kontakti prisniji nego što je to u kulturama gdje su susreti bez
fizičkog kontakta”, rekao je sociolog Dragan Bagić.
Knin postaje novo žarište epidemije koronavirusa? Stanovnici su
dodatno na oprezu
Mladi liječnici ne žele u Knin: ‘Borio sam se za Hrvatsku i da
imam istu zdravstvenu skrb kao ostali’
Azijati su svoje društvene navike, naizgled hladne, stekli
uslijed brojnih epidemija. A problem Mediterana, mogao bi biti i
i nepovjerenju u institucije, smatra Bagić.
“Ta razlika u povjerenju može utjecati kako će stanovništvo u
pojedinoj zemlji odnositi prema mjerama i napucima. Znamo pa i u
Hrvatskoj da je razina povjerenja u institucije niska, to
pogotovo vrijedi i za južni dio Europe, Italiju, Španjolsku,
dijelom i Francusku”, kazao je.
No u Hrvatskoj povjerenje u preporuke i mjere koronavirus stožera
je visoko, zasad. Jer svaka je promjena teška, u ljudskoj je
prirodi opirati se novome, pogotovo kad to podrazumijeva
mijenjanje životnih navika – istih onih koje sada predstavljaju
opasnost.