Izborna promidžba počinje danom objave zbirnih lista izbornih jedinica od strane Državnog izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.
Već odavno znamo da je 2024. godina superizborna, i na
vratima su parlamentarni izbori koji će se održati 17.
travnja.
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor ne sadrži
izričito definiciju izborne promidžbe. Smatra se da izborna
promidžba predstavlja skup radnji koje poduzimaju izborni
sudionici u svrhu javnog predstavljanja i obrazlaganja svojih
izbornih programa biračima. Izborna promidžba počinje danom
objave zbirnih lista izbornih jedinica od strane Državnog
izbornog povjerenstva, a završava 24 sata prije dana održavanja
izbora. Pravilnost izborne promidžbe na izborima nadzire Državno
izborno povjerenstvo.
Nema sankcija za kršenje
Na dan održavanja izbora do zatvaranja birališta kao i 24 sata
prije dana održavanja izbora zabranjuje se svaka izborna
promidžba, objavljivanje procjena izbornih rezultata, kao i
objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora,
objavljivanje fotografija u sredstvima javnog priopćavanja,
izjava i intervjua kandidata, te navođenje njihovih izjava ili
pisanih djela.
I ono što je zanimljivo, za kršenje izborne šutnje prilikom
izbora zastupnika u Hrvatski sabor, Zakon ne predviđa novčane
kazne.
Za razliku od izbornih zakona koji se odnose na lokalne izbore i
izbore članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, Zakon
o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (“Narodne novine”, broj
116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09,
145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 66/15, 104/15, 98/19, dalje:
Zakon) ne propisuje kršenje izborne šutnje kao prekršaj, pa tako
niti novčane sankcije za kršenje izborne šutnje, objasnili su nam
iz DIP-a.
Podsjetimo, najčešće se građani pritužuju na SMS poruke
tijekom vremena izborne šutnje, na objave na društvenim mrežama,
traže zaštitu osobnih podataka…