Podsjetimo, predsjednik Milanović ušao je u kampanju kao SDP-ov kandidat za premijera, nakon čega je uslijedilo upozorenje Ustavnog suda
Ustavni sud održao je izvanrednu sjednicu oko izbora i
angažmana predsjednika Zorana Milanovića u predizbornoj
kampanji i nakon objave prvih rezultata izbora. Tema sjednice bio
je nadzor nad ustavnošću i zakonitošću parlamentarnih izbora
održanih 17. travnja. Nakon sjednice uslijedila je izjava za
medije predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića.
“Ustavni sud pravodobno je upozorio predsjednika da njegovo
kandidiranje i isticanje kao kandidata je nespojivo s ustavnim
položajem predsjednika Republike. Upozoren je da mora odmah
podnijeti ostavku ako za vrijeme obnašanja dužnosti se kandidira
za Sabor ili nastupa kao kandidat za predsjednika Vlade. Ustavni
sud je pozvao SDP i predsjednika da odmah prestanu s aktivnostima
koje nisu sukladne Ustavu”, kazao je uvodno Šeparović.
“Ustavni sud primjećuje da je DIP 20. ožujka u vezi s istupima
predsjednika Republike pozvao predsjednika da se suzdrži od
sudjelovanja u promidžbi na strani bilo koje koalicije. DIP je
pozvao sve sudionike izbornog postupka da vode računa o odredbama
izbornog zakona. Ustavni sud utvrđuje da je SDP postupao po
upozorenju Ustavnog suda međutim, Predsjednik Republike više je
puta izjavio da neće postupati tako i kontinuirano je kršio
upozorenje isticanjem da je u kampanji, prezentirajući politički
program i članove svoje kampanje. Dakle, nastupao je kao kandidat
za predsjednika Vlade”, kazao je Šeparović.
“Tijekom cjelokupne kampanje predsjednik je postupao suprotno
Ustavu te je doveo u pitanje vladavinu prava i demokratski
višestranački sustav. Ustavni sud naglašava da predsjednik poseže
prisegu. Polazeći od svojih ovlasti, Ustavni sud utvrđuje da se
svojim izjavama i ponašanjem Predsjednik Republike doveo u
poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće Vlade niti
predsjednik Vlade. Predsjednik Republike ne može biti i kandidat
za mandatara za sastav Vlade, svako drugačije tumačenje ugrožava
demokratski poredak. U predlaganju budućeg mandatara moramo biti
svjesni te činjenice”, kazao je Šeparović dodajući da nakon
prvotnog upozorenja Ustavni sud nije želio utjecati na volju
birača daljnjim upozorenjima te da volja birača na izborima nije
dovedena u pitanje.
Devet sudaca glasalo je za, troje je bilo protiv, a jedan sudac
odsutan, dodao je Šeparović.
‘Sada je gotovo. Ne može biti mandatar’
“Svatko se dužan držati Ustava i zakona, Ustav je iznad građana i
predsjednika Republike, Sabora i Vlade. Predsjednik je upozoren
da može sudjelovati u kampanji ako podnese ostavku. Sada je
gotovo, ne može biti mandatar za sastav Vlade. Mi smo izrekli
svoj stav da se on svojim postupanjem doveo u pozicijiu da ne
može biti mandatar i da političke stranke moraju o tome voditi
računa, a da će o tome Ustavni sud donijeti posebnu odluku”,
pojasnio je Šeparović dodajući da je u pitanju još jedno
upozorenje odnosno priopćenje Ustavnog suda.
“Ovo je institut koji postoji u Ustavnom zakonu i primjenjuje se
već preko 30 godina”, dodao je. Ukratko, Ustavni sud će
zaustaviti svakoga tko pokuša Milanovića predložiti kao mandatara
ili kao premijera.
“On je predsjednik Republike i mandatar. Međutim, prema Ustavu,
predsjednik Republike povjerava mandat za sastav Vlade osobi koja
je nakon obaljenih konzultacija uživa povjerenje većine
zastupnika. Ne može istodobno biti kandidat za mandatara i
predsjednik Republike jer ne može biti nepristran u tom
ponašanju”, dodao je Šeparović.
Nakon konstituiranja Sabora, donese li netko 76 glasova u kojima
želi da Zoran Milanović bude mandatar i zastupnici to žele, a on
u tom trenutku ili prije toga podnese ostavku, Ustavni sud će
odlučiti hoće li tu odluku poništiti, potvrdio je Šeparović
pojašnjavajući da odluku Ustavni sud može donijeti na temelju
prethodnih upozorenja i temeljem svojih ovlasti.
“Ustavni sud može poništiti sve radnje, pojedine radnje ili
odluke običnom većinom od sedam glasova”, kazao je Šeparović.
“Ovdje se ne radi o institutu povrede Ustava da bi predsjednik
bio razriješen dužnosti. Međutim, to ne znači da predsjednik ili
bilo tko drugi ne može povrijediti Ustav. Posljedica nije
razrješenje koje je predviđeno u posebnoj proceduri nego je
posljedica ta da Ustavni sud ne može dopustiti da se postupa
protivno Ustavu i da se ne poštuju odluke Ustavnog suda”, kazao
je Šeparović.
“On je upozoren na vrijeme”, ponovio je Šeparović: “Ako želi
nastupati kao mandatar ili kandidat, mora odmah podnijeti
ostavku. Nije to učinio i tako je sam sebe isključio iz
mogućnosti da bude mandatar. Poništit ćemo odluku o dodjeli
mandata, možemo poništiti odluku o dodjeli mandata gospodinu
Milanoviću. Ako privremeni predsjednik da mandat za sastav Vlade
Zoranu Milanoviću, Ustavni sud može tu odluku poništiti. Ne
govorim da će se to dogoditi, neću odgovarati na hipotetska
pitanja jer se to može zloupotrijebiti”, kazao je Šeparović.
Na pitanje, je li to poništavanje volje birača ako žele
Milanovića, ponovio je da nitko nije iznad Ustava, na ni građani,
predsjednik, Vlada, Sabor, Ustavni sud…
Na pitanje, što je točno Milanović prekršio, Šeparović je kazao
da je Milanović nastupao kao predsjednik Vlade, rekao je da jest
u kampanji kao budući predsjednik Vlade i “prezentirajući svoj
program i članove buduće Vlade”. “Imamo nepobitne dokaze”, kazao
je Šeparović. Potvrdio je još jednom da Zoran Milanović ni u
jednom trenutku ne može biti mandatar jer nije dao ostavku. A
sudionici procesa koji govore da će ići Milanoviću s brojem
potpisa? “To je njihov problem”, kratko je rekao Šeparović.
“Ne može predsjednik republike sam sebi skupljati potpise. SDP je
postupao sukladno upozorenju i u odnosu na SDP-ovo ponašanje
nemamo dosad nikakve primjedbe. Ovo je stanje s jučerašnjim
danom”, kazao je Šeparović.
Na pitanje, što ako Milanović nastavi ignorirati upozorenja,
ponovio je: “Predsjednik Milanović se sa svojim ponašanjem
suprotnim Ustavu sam doveo u situaciju da se isključuje iz
mogućnosti da bude mandatar i stranke koje će ga podržavati toga
moraju biti svjesne. U slučaju potrebe, Ustavni sud će o tome
donijeti posebnu odluku.”
Na pitanje, je li to dovođenje građana u zabludu, jer su mislili
da će Milanović moći biti mandatar, ponovio je da Ustavni sud
nije htio utjecati na volju birača. “Mi smo svoje rekli
upozorenjem 18.-og, sve je bilo jasno. Sad nakon izbora, Ustavni
sud može poništiti rezultate izbora ako se radi o protupravnom
ponašanju. Neovisno o neprihvatljivom postupanju presdjednika
Republike, to ne dovodi u pitanje volju birača. Drugim riječima,
on je povrijedio i doveo u pitanje regularnost izbora, ali ne do
te mjere da bi Ustavni sud iz tog razloga poništio izbore.
Ocjenjujemo da to postupanje nije takvo da je ključno utjecalo na
regularnost izbora. Birači su znali koji je stav suda, nema
ustavnog temelja da bi mi poništavali izbore zbog toga”, kazao je
Šeparović.
“Bilo je razmišljanja, ali htjeli smo izbjeći utjecati na volju
birača”, kazao je Šeparović o tome da tijekom izbora nije
uslijedilo još jedno upozorenje Milanoviću. “Svjestan sam težine
ove odluke i svoje osobne odgovornosti, znamo čemu ćemo biti
izvrgnuti međutim, mi ne sudjelujemo u reality show-ovima i
nikakve prijetnje i zastraživanja ne mogu utjecati na Ustavni
sud. A to što je predsjednik govorio o nama ni na koji način nije
utjecalo na našu odluku, nismo reagirali zato što smo se
naljutili na predsjednika nego zato što nije poštivao naše
upozorenje i postupao sukladno Ustavu”, kazao je Šeparović.
Na pitanje koji su bili argumenti sudaca koji su bili protiv
upozorenja, rekao je: “Iako u ovim postupcima nisu propisana
izdvojena mišljenja, dopustit ću sucima da obrazlože zašto
smatraju da ova odluka nije sukladna Ustavu odnosno zašto su
glasovali protiv i to njihovo očitovanje ću objaviti na
stranicama Ustavnog suda tako da javnost zna i vidi argumente.
Ukratko, oni smatraju da nije bilo potrebe za reakcijom kad nismo
reagirali prije, da je bilo i drugih izjava ne samo u kampanji,
nego i ranije, i da se nismo trebali samo usredotočiti na
ponašanje samo predsjednika Republike nego gledati širu sliku što
je točno međutim, mi ovdje nismo raspravljali o odnosima
predsjednika Republike i Vlade, ja osobno bih o tome imao štošta
reći. Međutim, ovo je toliko jasno kršenje Ustava da ovo Ustavni
sud nije mogao prešutjeti. Ovdje se ne radi o uvredama,
klevetama, nikoga ne napadam, ovdje se radi o kršenju Ustava”,
kazao je Šeparović dodajući da nimalo ne podržava odnos kakav
imaju Milanović i Plenković.
Na pitanje, zašto pred izbore Ustavni sud nije jasno rekao
javnosti da Milanović ne može biti mandatar, nego to kažu tek
sada, odgovorio je: “Rekli smo nešto puno jače: odmah morate
podnijeti ostavku. Ne možeš nastupati, moraš odmah podnijeti
ostavku i onda možeš biti kandidat na izborima. Upozorili smo na
posljedicu da je moguće da se ponište izbori. Je li bolje
poništiti izbore ili donijeti odluku da se predsjednik Milanović
sam doveo do toga da ne može biti mandatar?”
Na pitanje, što ako Rijeke pravde predlože drugog mandatara, a
Sabor izabere većinom Milanovića za predsjednika Vlade, Šeparović
je kazao: “Svatko tko dobije mandat, sve političke opcije su
dopuštene i Ustavni sud se neće miješati u to ni na koji način –
manjinska vlada, većinska, to nije nešto u što bi se Ustavni sud
miješao. Samo smatra da se predsjednik doveo u situaciju da ne
može biti mandatar. Tako je, Sabor ne može izabrati Milanovića za
predsjednika Vlade na ovim izborima”, kazao je Šeparović. Na
pitanje, krši li se time Ustav, kazao je da ne. “Svatko se dužan
držati Ustava i zakona, svatko, i poštivati pravni poredak RH, a
prevenstveno je to dužan predsjednik RH. I predsjednik Republike
je prije stupanja na dužnost prisegnuo na vjernost Ustavu. Nitko
nije iznad hrvatskog Ustava.”
Na pitanje, da je prilično jasno da je Arsen Bauk u prvoj
izbornoj jedinici bio umjesto Milanovića te da upozorenje suda
javnosti nije bilo jasno, Šeparović je kazao: “Sve je bilo jasno.
Mi nećemo poništiti izbore. Na vrijeme smo upozorili i rekli
predsjedniku i SDP-u da ukoliko želi biti kandidat ili želi
nastupati kao budući premijerski kandidat, mora odmah dati
ostavku. Ja ne znam što tu ima biti jasnije. Ja sam i tada
govorio, upravo na pitanje novinara, to uključuje i poništenje
odluke o davanju mandata i poništenje odluke Sabora o
izglasavanju povjerenja Vladi, rekao sam to sve na pressici što
me sada pitate. Rekao sam sve to kao hipotetske mogućnosti,
međutim druga je stvar što netko to nije slušao. Ustavne ovlasti
predsjednika i njegova uloga kao nestranačke osobe.”
Na pitanje, kako može poništiti odluku o izboru predsjednika
Vlade, Šeparović je kazao da sud temeljem općih ustavnih ovlasti
ne dopušta da se krši Ustav. “Kakav državni udar? To je svođenje
neustavnog ponašanja u ustavne okvire”, kazao je Šeparović vidno
iznenađen pitanjem. “Oprostite, to su preteške riječi. To nema
veze s državnim udarom. Ne može Ustavni sud raditi državni udar
zato što netko nije postupao po Ustavu i slušao upozorenja.”
O isteku mandata ustavnim sucima 7. lipnja i može li Milanović
odugovlačiti da netko dobije mantat, kazao je da nema ustavne
praznine jer se Ustavnim sucima po sili zakona mandat može
produžiti za šest mjeseci.
Na pitanje, što kad jedan važan sudionik izborne kampanje krši
Ustav, zašto Ustavni sud nije donio odluku o poništenju izbora
ili drugu odluku kojom će se postaviti kao čuvar ustava nego
ovako zbunjuje hrvatsku javnost – procjenjujući intenzitet
postupanja Milanovićevog utjecaja na izborni rezultat te kako su
to izmjerili, kazao je: “Upozorili smo javnost na moguće
posljedice i nismo htjeli prije izbora se oglašavati da ne bi
utjecali na volju birača. Nakon izbora, kad je volja birača
iskazana, onda Ustavni sud reagira i kaže ovo što kaže danas: sam
si se doveo u situaciju da ne možeš biti mandatar jer si kršio
Ustav i postupao si protivno Ustavu i upozorenju Ustavnog suda.
Nema govora o tome da bi Ustavni sud zbog toga poništavao izbore
jer smo ocijenili da su birači znali da je to ponašanje suprotno
Ustavu i jer su bili upozoreni, mi ocjenjujemo da to je utjecalo
na kontaminitarnost izbora, ali ne u mjeri da bi ih zbog toga
morali poništiti.”
Na pitanje kada će novinari moći prisustvovati ovakvim
sjednicama, kazao je: “Sjednice i rad Ustavnog suda je više nego
javan i jedan od najtransparentnijih u Europi. Jedan od načina je
i ova tiskovna konferencija. Mediji mogu, ali ne moraju – Ustavni
sud je zaključio – kao što nijedan sud ne dopušta da budu na
sjednicama gdje se vijeća i glasuje, tako mediji ne mogu biti na
sjednicama gdje se glasuje radi toga da sačuvaju ustavni suci od
mogućih pritisaka percepcije javnosti na njihovo izlaganje i
zauzimanje stavova. Moramo biti potpuno zaštićeni, a mora se
spriječiti i isticanje pojedinih sudaca u medijima. To imaju svi
europski ustavni sudovi, i sud za ljudska prava…ne znam zašto
smatrate da morate biti na sjednicama kad to nije slučaj ni na
jednom sudu na svijetu. Razumijem vaš interes, i ja bih volio
biti u redakciji Jutarnjeg lista kad se pripremaju određene teme.
Možda paralela nije do kraja umjesna, ali Ustavni sud je itekako
otvoren javnosti, ali mediji na sjednicama Ustavnog suda ne mogu
biti prisutni. Ne morate se složiti sa mnom.”
Na inzistiranje novinarke da je rad ustavnog suda javan i da
sjednice mogu biti tajne ako to u nekim slučajevima obrazloži
sud, te da je zatvorena sjednica iznimka, a ne pravilo, kazao je:
“Ja to shvaćam kao dobronamjernu sugestiju ali, predstavnici
tiska mogu biti nazočni sjednici. Mogu biti, dakle nema obaveze.
Da ima, bili biste prisutni na svim sjednicama. Ustavni sud je
odlučio da neće biti prisutni iz razloga koji sam rekao. To su
prije bile predstave za javnost u kojima su suci oblačili toge i
izlagali određene predmete. Mi smo odlučili biti maksimalno
otvoreni kao što jesmo, ali do covid predmeta. Zato što je to
nespojivo s načinom odlučivanja suda – da mediji budu na sjednici
gdje se raspravlja bez zadrške, zna povisiti riječi i govori
slobodnim rječnikom. I to je to. S druge strane, institut
izdvojenih mišljenja doprinosi da vi mediji znate zašto su
pojedini suci uskratili glas, nitko ih ne može cenzurirati. U
većinskoj odluci su obrazloženi razlozi zašto je ustavni sud
nešto odlučio, a u izdvojenoj su mišljenja sudaca.”
Na komentar, da će ih neki sada možda prozvati jer će se neki
birači sada osjećati prevarenima te da će Ustavni sud sada biti
smatram političkim tijelom, te koji je vremenski rok sada za
pojaviti se u Saboru nakon što DIP proglasi službene rezultate
izbora, rekao je: “Nikakav kaos ne može nastati i nema potrebe za
kaosom. Uloga Ustavnog suda je da neustavne situacije vrati u
okvire ustava. Bili smo svjesni odgovornosti koju preuzimamo.
Znali smo da u dijelu javnosti i političke javnosti ona neće biti
blagonaklono prihvaćena i da ćemo biti izloženi uvredama i
klevetama, jer smo ocijenili da bi postupali suprotno savjesti.
Naše karijere su nebitne pod cijenu da nas se zatvori, mi moramo
čuvati Ustav. Svi koji tako govore, trebali su se držati Ustava,
a ne se sada pozivati na kaos i stvarati kaos.”
Na inzistiranje novinara, da je problematičan tajming ove odluke
Ustavnog suda, jer djeluje kao da se sada miješa u političke
procese odlukom da predsjedniku brani da bude mandatar i
premijer, rekao je: “Već sam odgovorio. Dakle, za tajming sam
odgovorio – ovo je danas zadnji dan kad je Ustavni sud mogao
reagirati, danas ili nikako. Rekli smo u upozorenju sve, ne
možemo svaki dan nastupati i reći ovo možeš, ovo ne možeš, jasno
je što se može, da je predsjednik mogao nastupati kao
predsjednik, a ne sudionik i nismo htjeli utjecati na volju
birača. Upozorili smo na poništenje izbora, odluke o mandataru,
sve smo upozorili. Ne možemo sad reći: niste slušali, ali ustavni
sud će se sada povući od straha da polijeva vatru benzinom. Uloga
ustavnog suda je, ponavljam, da štiti vladavinu prava. Pozivamo
na razum, na smirenje tenzija, da se svi vrate u okvire ustava,
da se formira većina – u to se Ustavni sud neće miješati – ja vam
dalje više nemam argumente.”
“Nije isto poništiti volju birača od toga da se Sabor svodi u
ustavne okvire”, kazao je Šeparović na daljnje inzistiranje
novinara: “Naša odluka bi bila potpuno jednaka, ovo nema veze s
rezultatima izbora nego isključivo s ponašanjem predsjednika
Republike protivno Ustavu. Nije to zabrana političkog djelovanja.
Ne može imati konzultacije, ne može se sam sa sobom konzultirati.
Naravno, kao predsjedniku republike to mu je dužnost sa svakim
mandatarom, ali ne sam sa sobom.”
Uskoro više…
Podsjetimo, predsjednik DIP-a Radovan Dobronić rekao je u
četvrtak na konferenciji za medije da zbog Milanovića nije bilo
potrebe za posebnim intervencijama, a na pitanje – jesu li
zabilježili kakve slučajeve protuustavnosti tijekom kampanje,
posebno u kontekstu izjava predsjednika Milanovića – Dobronić je
rekao da su postupali po onome što je Ustavni tražio te da nisu
našli razloge za posebne intervencije.
Predsjednik Milanović ušao je u kampanju kao SDP-ov kandidat za
premijera, nakon čega je uslijedilo upozorenje Ustavnog suda da
Milanović i SDP svoje predizborne aktivnosti moraju držati u
granicama poštivanja Ustava. Ustavni sud je također naglasio da
će pratiti tijek izbora i reagirati ako dođe do kakvih
nepravilnosti.