U okviru istraživanja, 3974 zaposlenika
banaka nosilo je tjedan dana uređaje za mjerenje
aktivnosti kojima je i praćen njihov san, a napravljen je
i 3D ultrazvuk i CT
srca kako bi se pronašli tragovi srčanih bolesti.
(FOTO: Thinkstock)
Znanstvenici su utvrdili da, u usporedbi s ljudima koji su
spavali sedam do osam sati, oni koji su
spavali manje od šest imali su 27
posto više izgleda za ‘pretkliničku’ aterosklerozu – strukturne
promjene i zadebljanje stijenki krvnih žila koje nije još
dovoljno ozbiljno da izazove komplikacije.
Ranija su istraživanja povezala manjak sna s tradicionalnim
faktorima rizika za srčane bolesti poput povišenog šećera u krvi,
povišenog krvnog tlaka, upale i pretilosti.
“San zajedno
s prehranom i tjelesnim
aktivnostima jedna je od zdravih navika koje
trebamo usvojiti i održavati kako bi naš kardiovaskualrni sustav
bio zdrav”, kaže voditelj studije Jose
Ordovas, znanstvenik s CNIC-a u Madridu i sa sveučilšta
Tufts u Bostonu.
“Naši rezultati podupiru tradicionalno vjerovanje da bismo
trebali spavati oko osam sati dnevno”, kaže
Ordovas. “Za one koji zbog nekog razloga ne mogu izbjeći kratak
san preporuka je da budu aktivniji u kontroliranju drugih faktora
rizika poput prehrane i tjelovježbe”.
(FOTO: Thinkstock)
Zadebljanje arterija može se postupno
razviti tijekom nekoliko desetljeća prije nego što stvori
probleme. Ljudi mogu živjeti godinama s pretkliničkim
abnormalnostima prije nego što se kod njih razvije
puna ateroskleroza koju obilježava
nakupljanje plakova na stijenkama krvnih žila koje ograničavaju
protok krvi i mogu voditi u srčane i moždane udare.
Iako je vrlo malo ispitanika, svega 160
ljudi, spavalo više od osam sati dnevno, studija je
utvrdila da te osobe imaju povećani rizik od srčanih bolesti.
Žene koje su spavale više od osam sati imale su dvostruko veće
izglede za pretkliničko nakupljanje plakova na stijenkama krvnih
žila u odnosu na žene koje su spavale sedam do osam sati dnevno.
Muškarci su također imali nešto veći rizik od nakupljanja plakova
uz previše sna, no razlika je bila toliko mala da se moglo raditi
i o slučajnosti.
(FOTO: Thinkstock)
“Važno je naglasiti da više nije uvijek i bolje jer
i previše sna može povećati
kardiovaskularne rizike”, kaže Ordovas.
Ispitanici su bili stari prosječno 46
godina i nitko nije patio od srčanih bolesti.
Prosječno su imali umjereni višak tjelesne težine, a prosječno su
se bavili 45 minuta dnevno umjerenim do intenzivnim tjelesnim
aktivnostima.
Ljudi koji su kraće spavali bili su stariji, težili više i imali
veće razine kolesterola i krvnog tlaka od pojedinaca koji su
dovoljno spavali, navode znanstvenici u radu objavljenom u
časopisu Journal of the American College of
Cardiology.
Znanstvenici su procjenjivali 10-godišnji i 30-godišnji rizik
ispitanika za ozbiljne kardiovaskularne epizode poput srčanog ili
moždanog udara.
Prosječno ispitanici su imali 5,9 postotni
rizik za srčani ili moždani udar u idućih deset
godina te 17,7 postotni rizik u idućih 30 godina. S manje od šest
sati sna 10-godišnji rizik porastao je na 6,9 posto a 30-godišnji
rizik na 20,9 posto.
(FOTO: Thinkstock)
Rezultati ukazuju na važnost dovoljno odmora, kaže koautor
istraživanja dr. Daniel Gottliebiz VA
Boston Healthcare System.
“Jedan od načina osiguravanja dovoljno sna je da on
postane prioritet – isključivanjem
televizora, računala, tableta i telefona u razumno vrijeme uz
održavanje redovitog ritma spavanja te osiguranje
dovoljno vremena za opuštanje prije počinka te izbjegavanje
kofeina kasnije tijekom dana”, kaže Gottlieb. “Vježbanje i
kvalitetna prehrana također mogu poboljšati kvalitetu sna”,
zaključio je.