Nakon odlaska navedenih hodočasnika Svetište su ispunili mladi koji su se okupili na Dekanatskom susretu mladih. Nakon okupljanja i predstavljanja slijedila je večernja sveta misa koju je predvodio don Mihael Prović, povjerenik za pastoral mladih Splitsko- makarske nadbiskupije. Pjevanje su animirali gosti iz sastava Veritas aeterna iz Splita. Nakon mise uslijedio je program u pastoralnom centru splitske zajednice mladih “Hrvatsko nadzemlje” za vrijeme kojeg su igrokazima, filmovima i glazbenim točkama zorno prikazali problematiku osnivanja obitelji i preuzimanja odgovornosti zajedničkim nazivom “Sveti Josip uzor muževima i očevima”. Mlade je pozdravio i ohrabrio mons. Tomislav Rogić koji je i sam bio dugogodišnji povjerenik za pastoral mladih. Uslijedilo je druženje i noćenje po obiteljima mladih koji se okupljaju u Nacionalnom svetištu.
U nedjelju 19. ožujka 2017. godine hodočasnici su pristizali već od ranih jutarnjih sati. Prva skupina hodočasnika iz Varaždinske biskupije već je u 6 sati ujutro svojom molitvom i pjesmom otvorili hodočasnički dan. Nakon njih slijevali su se autobusi hodočasnika iz svih krajeva Hrvatske. Na hodočasničkoj misi koju je predvodio mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski, okupili su se hodočasnici iz Petrovskog, Sračinca, sv. Mihovila sa Murtera, Sošica, Zagreba, te vjernici i svećenici karlovačkog kraja. U popodnevnim satima hodočasnici su se okupili na Euharistijskom klanjanju. Nakon 15 sati popodnevno – večernju skupinu hodočasnika u Svetište svetog Josipa poveli su hodočasnici pješaci iz zagrebačke župe Sv. Barbare – Vrapče koji su preko Jastrebarskog kroz dva dana pješice hodočastili svetom Josipu. Večernju misu u “premalenom” Svetištu zbog mnoštva uglavnom mladih hodočasnika predvodio je mons. Antun Sente ml., rektor Svetišta, koji je u svojoj propovijedi podsjetio na silna djela koja nam učini Gospodin preko svetoga Josipa. Svetište je već drugi dan premalo da primi hodočasnike koji dolaze tom šutljivom svecu čija uslišanja sve češće i glasnije progovaraju.
BISKUP ŠAŠKO: U ‘josipovskoj Hrvatskoj’ radost ljudi nalazi se u služenju Bogu, a ne čovjeku, ne ideologiji, izvanjskim dojmovima ni prividu
Biskup Ivan Šaško predslavio je svetu misu u zajedništvu s prof. fra Antom Crnčevićem, mons. Antunom Senteom, ml., preč. Matijom Pavlakovićem, rektorom Međubiskupijskog sjemeništa, preč. Draženom Karačićem, dekanom Karlovačkog dekanata i brojnim drugim svećenicima.
U prigodnoj homiliji mons. Šaško osvrnuo se na odluku Hrvatskog sabora da svetog Josipa proglasi zaštitnikom Hrvatske, naglasivši da se zaštitnika bira ne samo jer se vjeruje u njegovu zaštitu nego i zato jer se u njemu vide određene odlike i uzor. Mons. Šaško opisao je vjernicima kakva je to josipovska Hrvatska istaknuvši šest Josipovih odlika koje su primjer cijeloj Hrvatskoj i koje su hrvatske sabornike vodile da Josipa izaberu za zaštitnika Hrvatske.
– U ‘josipovskoj Hrvatskoj’ radost ljudi nalazi se u služenju Bogu, a ne čovjeku, ne ideologiji, izvanjskim dojmovima ni prividu. Josipovska Hrvatska je pravedna, a ne ponižavajuća, izrabljivačka, neosjetljiva; ona se ravna pravednošću koja je prožeta ljubavlju. Takva Hrvatska ne izvrgava sramoti, osobito ne one koji su se za nju žrtvovali. A koliko je sramoćenja najboljih sinova i kćeri, onih koji su krvarili za domovinu, bili proganjani, zatvarani, obespravljeni! Iz ‘josipovske Hrvatske’ se ne odlazi lako; ne napušta ju se, da bi ju se zauvijek ostavilo. Uz sve teškoće, takva se Hrvatska usudi sanjati, biti uz voljeno i vrijedno! Ako treba – poput Josipa – sklonit će se, ali sa čežnjom povratka, ponovnoga dolaska koji mijenja prisutnošću… Josip nije napustio Mariju, kada je prijetilo da ju društvo ponizi i odbaci. A bio je s njom u progonstvu, da bi povratkom vratio radost i spasenja u krilo doma i domovine. U ‘josipovskoj Hrvatskoj’ se koriste riječi i jezik koji znači, jezik pročišćen i osvijetljen istinom; ne jezik prijetvornosti, dodvoravanja, nejasnoća, besplodne diplomatičnosti; ne jezik grubosti, nepoštivanja i psovke. U takvoj se Hrvatskoj provjerava imaju li riječi smisla pred puninom Božje riječi i Isusova imena… U ‘josipovskoj Hrvatskoj’ se dobro čini, a ne samo o njemu govori – kazao je biskup Ivan šaško.
PROGLAS kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog: Kardinal proglasio Godinu svetoga Josipa
Proglas je u Nacionalnom svetištu svetog Josipa, na samu svetkovinu zaručnika Blažene Djevice Marije, 20. ožujka 2017. godine na početku misnog slavlja pročitao mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, i predao ga čuvaru i rektoru Nacionalnog svetišta mons. Antunu Senteu, ml.
“Svetoga Josipa, zaručnika Blažene Djevice Marije, naš hrvatski vjernički puk od davnina s posebnom ljubavlju časti, zahvalno prepoznajući potrebu za njegovom blizinom i njegovom pomoći, te s pouzdanjem moli njegovu zaštitu i zagovor kod Gospodina u raznim potrebama. Prepoznajući tu neprekidnu privrženost i očitovanja žarke pobožnosti prema prečistom zaručniku Blažene Djevice Marije, zaštitniku cijele Crkve, hrvatski biskupi izabrali su svetoga Josipa za zaštitnika Hrvatske. U hrvatskoj nacionalnoj povijesti s posebnim ponosom i obvezom pamtimo da je tadašnji Hrvatski sabor, duboko osječajući bilo naroda, svetoga Josipa 1687. godine, dakle prije 330 godina, jednoglasno izabrao za posebnoga zaštitnika Kraljevstva Hrvatske. Hrvatski su biskupi godine 1972. zauzeli stav da je odluka Hrvatskoga sabora iz 1687. godine i sada na snazi jer Sabor nije imao u vidu apstraktno Hrvatsko kraljevstvo, nego hrvatski narod koji nadživljava sve peripetije oko svoga suvereniteta. Spominjući se te obljetnice, kao i Godine svetoga Josipa proglađene 1987. godine, i snažno osjećajući duhovne i materijalne potrebe sadašnjega trenutka, ovime proglašavam Godinu svetoga Josipa na području Zagrebačke nadbiskupije koja će vremenski biti omeđena dvjema svetkovinama svetoga Josipa, te će trajati od 19. ožujka 2017. do 19. ožujka 2018. godine. Ovime ujedno određujem da posebno žarište te godine bude Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu u kojem će se moći primiti milost oprosta svakoga dana tijekom Godine svetoga Josipa.” – dio je proglasa kardinala Josipa Bozanića, nadbiskupa zagrebačkog, kojim je službeno proglašena Godina svetoga Josipa.
KAportal.hr