Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu prvu
procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove
godine, a procjenjuje se da je rast gospodarstva usporio u odnosu
na prethodni kvartal.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi
Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo
u prvom kvartalu poraslo za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko
razdoblje.
Njihove procjene rasta kreću se u vrlo širokom rasponu od 2,3 do
4,2 posto.
Bit će to već deseto tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali
sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 3,4 posto
na godišnjoj razini, najviše još od prvog kvartala predrecesijske
2008. godine.
Nastavljen snažan rast potrošnje
Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva
ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice
BDP-a.
“Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju
dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim
troškovima financiranja”, navodi jedan od makroekonomista u
anketi Hine.
Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 32
mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te
podatke.
Pritom je u prvom tromjesečju maloprodaja porasla 5,4 posto u
odnosu na isto lanjsko razdoblje, nešto brže u odnosu na 4,6
posto u prethodnom kvartalu.
To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i
rastu plaća nakon poreznih promjena početkom godine.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim
osobama iznosila je za ožujak 6.022 kune, što je na godišnjoj
razini nominalno više za 5,2 posto ili za 300 kuna.
Robni izvoz skočio više od 20 posto
Pozitivno će na BDP utjecati i snažan rast izvoza, što se
ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg
hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera.
Prema podacima DZS-a, robni izvoz skočio je u prva tri mjeseca
ove godine 21,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,9
milijardi kuna. Uvoz je istodobno porastao 11,33 posto, na 37,93
milijardi kuna.
Zahvaljujući bržem rastu izvoza od uvoza, smanjen je negativni
saldo robne razmjene u odnosu na prva tri lanjska mjeseca, i to
za 476 milijuna kuna, na 13,03 milijarde. Pritom je pokrivenost
uvoza izvozom povećana s lanjskih 60,3 na 65,6 posto.
“Nastavljeni su pozitivni trendovi u kretanju robnog izvoza, pa i
salda vanjskotrgovinske bilance, ali je razlika u vrijednosti
izvoza i uvoza, sudeći prema prvim procjenama, manje poticala
rast nego početkom prošle godine”, navodi jedan od
makroekonomista.
Zabrinjava slabost industrijske proizvodnje
I dok potrošnja i izvoz potiču rast BDP-a, pozitivan utjecaj
industrijske proizvodnje bit će slabiji nego prije jer se njezin
rast usporava.
U prva tri mjeseca ove godine proizvodnja je porasla samo 2 posto
u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To predstavlja oštro
usporavanje, s obzirom da je u prethodnom kvartalu industrijska
proizvodnja skočila gotovo 8 posto na godišnjoj razini.
Pritom je u ožujku proizvodnja stagnirala na godišnjoj razini,
čime je prekinut njezin trend neprestanog rasta koji je trajao 25
mjeseci.
“Nešto niži rast nego u prvom kvartalu prošle godine, kada je BDP
porastao 2,7 posto, očekujemo pretežno zbog osjetnog usporavanja
rasta industrijske proizvodnje”, navodi jedan od makroekonomista.
U utorak je DZS objavio da je u travnju industrijska proizvodnja
čak i pala za 0,6 posto na godišnjoj razini, što je njezin prvi
pad nakon više od dvije godine neprestanog rasta. No, to bi moglo
utjecati na BDP tek u drugom tromjesečju.
Analitičari procjenjuju da je u prvom tromjesečju nastavljen i
rast investicija, sedmi kvartal zaredom. No, sporije nego u
prethodnom tromjesečju kada su bruto investicije u fiksni kapital
porasle za 4,6 posto na godišnjoj razini.
“Očekuje se vidljivije usporavanje dinamike rasta kapitalnih
investicija u odnosu na prethodno razdoblje”, navodi jedan od
makroekonomista u anketi Hine.
Koliko će kriza u Agrokoru utjecati na BDP?
S obzirom na kretanja najvažnijih gospodarskih pokazatelja u prva
tri mjeseca ove godine, većina makroekonomista zadržala je svoje
procjene rasta BDP-a u cijeloj ovoj godini nepromijenjene.
Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u
prosjeku da bi rast gospodarstva u 2017. mogao iznositi 3,1
posto, a toliko su očekivali i prije tri mjeseca.
Pritom se njihove procjene rasta kreću u rasponu od 2,7 do 3,5
posto.
Makroekonomisti kažu da zasad ne smanjuju procjene rasta
gospodarstva, ali da će kriza u Agrokoru, najvećem domaćem
koncernu koji je pod pritiskom dugova bankama i dobavljačima od
oko 40 milijardi kuna, sasvim sigurno utjecati na rast BDP-a u
ovoj godini.
Poručuju da je utjecaj restrukturiranja Agrokora, čija prodaja
čini oko 15 posto BDP-a i koji ima poslovne veze s gotovo 2.000
tvrtki, na cjelokupno gospodarstvo trenutačno vrlo teško
procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka te načina i brzine
provođenja restrukturiranja.
“Rizik Agrokora prvenstveno vidim na strani izostanka planiranih
investicija kompanija pogođenih krizom te na strani osobne
potrošnje u slučaju da dođe do smanjenja broja zaposlenih u tim
kompanijama”, navodi se u anketi Hine.
No, makroekonomisti smatraju i da ima niz pozitivnih faktora koji
će ublažiti negativan utjecaj Agrokora, kao što su očekivana
rekordna turistička sezona, rast robnog izvoza, snažnije
financiranje iz EU fondova i izravna strana ulaganja, kao i
fiskalno popuštanje.