Danas je blagdan Tijelova, a riječ je o blagdanu koji se
slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva.
U Karlovcu će biti održana tradicionalna Tijelovska procesija
koja će krenuti iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa na Dubovcu
nakon mise. Misa će započeti u 18 sati, a predvodit će je pomoćni
biskup zagrebački mons. Ivan Šaško. Procesija će se kretati od
Dubovca do crkve Presvetog Srca Isusovog u Novom centru, pa do
centra grada, odnosno crkve Presvetog Trojstva sve do Banije.
Tijelovska procesija bit će održana i u Dugoj Resi.
Taj se blagdan u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo, a
naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi
brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi
postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na
ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki
četvrtak prije muke Isusa Krista.
Mrlja na punom mjesecu
Obilježavanje Tjelova počinje u 13. stoljeću, kada se
augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod
Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu
pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao
Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se
častio Presveti oltarski sakramenat.
Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u
svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi
Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini
suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.
Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi
Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263.
godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik
slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo
Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz
nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.
Nakon ta dva događaja onodobni papa Urban IV. 8. rujna 1264.
objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova
(Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no
u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa
Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Događaj u Ludbregu
Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u
Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela
svete mise – pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i
djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv
Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u
kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim
događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara
i završio misu.
Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji
zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio
završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što
čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u
Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje
štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake
prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava
Predragocjene Krvi Kristove.
Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska
procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a
taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim
zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi
posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.