Prigodom manifestacije Dani europske baštine u izložbenom
prostoru u potkrovlju Gradskog muzeja Karlovac u srijedu u 18
sati bit će svečano otvorena izložba “Tihi svjedoci vjere,
baštine i raskoši“, o konzervatorsko- restauratorskim
radovima u Crkvi sv. Nikole u Žumberku.
Nakon postava u Arhološkom muzeju u Zagrebu, u ožujku i
travnju ove godine, izložba o jednom žumberačkom lokalitetu
dolazi u Karlovac. Neki od ljepših nalaza pripadaju razdoblju
kada je Žumberak bio dijelom Karlovačkog generalata pa je ovo
gostovanje ujedno i poziv Karlovčanima da ponovno otkriju baštinu
koja ih pobliže povezuje s ovim područjem. Podsjećamo i na
činjenicu da, prema tezi Rosane Ratkovčić, zidne slike u
žumberačkoj crkvi potječu od iste majstorske radionice kao i
slike u Zadobarju i Sveticama (što je tematizirano u itložbi
Majstor od Zadobarja). Nakon nedavne izložbe o istraživanjima u
Barloviću (gostovala 2014. godine), Hrvatski restauratorski zavod
se još jednom pred karlovačkom publikom potvrđuje ne samo kao
vodeći istraživač i zaštitnik našeg kulturno-povijesnog krajolika
već i kao organizator vrlo zanimljivih i bogatih izložbi.
Crkva sv. Nikole biskupa srednjovjekovna je građevina s dugom
poviješću i kontinuitetom korištenja. Nalazi se u selu Žumberak,
a donedavno je bila središte župe. Arhivska i povijesna
istraživanja upotpunila su otkrića vezana uz arhitekturu crkve te
njezine faze i opremu. Iako radovi još nisu u potpunosti
završeni, rezultati iznenađuju i oduševljavaju. Groblje oko crkve
sv. Nikole biskupa u funkciji je od 14. do 18. stoljeća. Do sada
su arheološki istražena 254 groba kao i kosturnica s posmrtnim
ostacima 223 pokojnika. Time su otkriveni običaji nekadašnjeg
žumberačkog stanovništva vezani uz život i smrt te posebno bogatu
i jaku pobožnost. Dok su u 14. i 15. stoljeću pokojnike ukapali u
zemljane rake umotane u mrtvačko platno pa su stoga ti grobovi
uglavnom bez arheoloških nalaza, u 16. stoljeću dolazi do
promjene pogrebnih običaja. Pokojnici se u novom vijeku ukapaju
odjeveni u bolju odjeću, najčešće s nabožnim predmetima kao što
su križevi, krunice i svetačke medaljice. Ovi predmeti svjedoče
ne samo o osobnoj pobožnosti, omiljenim svecima i vjerskim
običajima nego i o mobilnosti stanovnika. Žumberčani su odlazili
na hodočašća unutar današnje Hrvatske, ali i u Italiju, Austriju
i Njemačku. U kripti u svetištu crkve pronađen je svileni prsluk
i kožne cipele u lijesu plemkinje. Strpljivim i zahtjevnim
radovima rekonstruirana je plemićka nošnja 17. stoljeća, a prsluk
i cipele plemkinje iz Žumberka prvi će puta biti predstavljeni
javnosti. Izložba obuhvaća 162 arheološka izloška, 21
informativni plakat, rekonstrukciju portala i video prilog.
Ova izložba rezultat je višegodišnjih
konzervatorsko-restauratorskih istraživanja Hrvatskog
restauratorskog zavoda te može služiti kao primjer
interdisciplinarnog pristupa i izvrsne suradnje među znanstvenim
i kulturnim institucijama.
KAportal.hr