"Molim na ovom misnom slavlju da bi Božja ljubav preuzela Slovence i Hrvate kako ne bi išli putovima koji nas razdvajaju već putovima kojima nas Krist poziva da budemo jedno u jedinstvu", kazao je u svojoj homiliji slovenski prelat Grojzdek.
Mons. Alfonz Grojzdek, župnik Sv. Ivana
Krstitelja u Krškom u Sloveniji propovijedao je na misnom slavlju
u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu. Misno je slavlje
predvodio mons. Antun Sente ml., rektor Josipova
svetište, dok su pjevanje animirali članovi župnog zbora “Sveti
Josip” pod ravnanjem s. Blandine Rakarić.
Na početku misnog slavlja mons. Sente je kazao kako ovim misnim
slavljem koje predvode dvojica svećenika Slovenac i Hrvat žele
najaviti i pozvati hodočasnike na 9. susreta katolika iz
Slovenije i Hrvatske, koji će se održati 28. rujna 2024. u
Svetvinčentu, na 11. godišnjicu beatifikacije bl.
Miroslava Bulešića. Susret organiziraju:
Zagrebačka nadbiskupija, Riječka nadbiskupija, Varaždinska
biskupija, Koparska biskupije te, domaćin Porečka i Pulska
biskupija. Geslo susreta “Moja osveta je oprost!”, poznata je
misao bl. Miroslava Bulešića iz Duhovnog testamenta.
ŽIVOTNI PUTOVI SU IM SE OPET SPOJILI
U prigodnoj homiliji Papin prelat Grojzdek između ostalog
je kazao kako se Božja mudrost razlikuje od ondašnjeg poimanja
Židova, a možda i čovjeka današnjice.
– Božja mudrost nas poziva na izvrsnost koja nas uči Kristovoj
ljubavi. Zato i jesmo danas došli na ovo misno slavlje da
okrijepimo i ojačamo Božju ljubav u sebi. Danas Crkva slavi
svetog Josipa Kupertinskog koga je ta Kristova ljubav obuzela od
djetinjstva iako je bio nespretan, sav ranjen, smrdljiv, otpušten
iz samostana, ali zaljubljen u Boga. Njegove zadnje riječi bile
su: ‘Duša moja ljubi! I mi smo ljubljena djeca Božja i pozvani
smo da širimo Božju ljubav, na mnoge načine’. Sveti Josip je to
širio bez riječi, ali je ta ljubav bila jaka kako ste to lijepo
moli u pobožnosti svetom Josipu. I mi smo pozvani širiti Božju
ljubav, a to možemo ostvariti i na susretu katolika Slovenca i
Hrvata kako bi se Božja ljubav ojačala u slovenskom i hrvatskom
narodu. Za to molim na ovom misnom slavlju da bi Božja ljubav
preuzela Slovence i Hrvate kako ne bi išli putovima koji nas
razdvajaju već putovima kojima nas Krista poziva da budemo jedno
u jedinstvu – kazao je u svojoj homiliji slovenski prelat
Grojzdek.
Mons. Sente pojasnio je okupljenima da je prelata Njegove
Svetosti Alfonza Grojzdeka upoznao pred 35 godina kada mu je kao
župnik Škofje Loke pomagao da tijekom odsluženja vojnog roka može
sudjelovati na misnim slavljima. Bilo je to vrijeme kada se zbog
sudjelovanja na misi mogla dobiti teška kazna. Nakon određenog
vremena životni putovi su im se opet spojili te na više načina
surađuju. Mons. Sente je svećenike Karlovačkog dekanata poveo na
hodočašće u Krško, a mons. Grojzdek doveo je svoje župljane na
hodočašće svetom Josipu u Karlovac.
SLOVENIJA NEMA VJERONAUKA U ŠKOLAMA
U svom obraćanju prelat Grojzdek tom je prigodom kazao
kako je Slovenija malo drugačija nego
Hrvatska.
– Slovenija je jedna od rijetkih zemalja koja nema vjeronauka u
školama. Rusija ima, Srbija ima, a Slovenija nema. I tako se
produžava ateizam kod nas i kako je kazao Ivan Pavao II kada je
bio kod nas u Sloveniji, da će neobuzdani liberalizam biti još
teži nego komunizam. Time nas je htio upozorit da ne očekujemo ne
znam kakve velike stvari. Kada sam danas došao kod mons. Sente i
govorio mu o nekim poteškoćama on mi je pokazao križ, križ je
naša nada, naše ufanje. Primjećujemo da se naša omladina polako
vraća Crkvi. Imamo nekoliko vjerskih škola u Ljubljani i
Mariboru. Mladost se budi. No, obitelj je u krizi, ali
primjećujemo i susrete obitelji po svim krajevima u Sloveniji te
živimo u nadi da će iz takvih obitelji doći dobro. U Sloveniji je
jaka propaganda koja promiče abortus, eutanaziju LGBT. Nadalje,
problem je i to što nam nedostaje duhovnih zvanja. Nekada smo u
Sloveniji imali 260 bogoslova, a sada ih je svega 20. Pomažu
redovnici svojim članovima. Mislim da je situacija u Hrvatskoj
bolja. Takvo je stanje Crkve u Sloveniji. Stoga se nadam i
vjerujem da će ovaj susret u prvom redu biti zahvala vama
Hrvatima za velikodušnost, za gostoljubivost, a onda i vaša nama
Slovencima.
ZA VRIJEME DOMOVINSKOG RATA PRIMILI IZBJEGLICE IZ HRVATSKE
Uistinu je prava stvara da se ostvaruje dijalog jer
dijalog nas povezuje propovijedao je prelat
Grojzdek.
– Ne mogu govoriti o globalnoj razini, ali zato mogu
posvjedočiti o svojem odnosu s vama Hrvatima. Mi u Sloveniji smo
jako zahvalni što je tadašnji nadbiskup Stepinac dao zaštitu
našim slovenskim svećenicima za vrijeme i nakon Drugog svjetskog
rata da smo mogli biti u vašim župama. Poznato je da su slovenski
svećenici u to teško vrijeme djelovali i u Karlovcu. Nadalje,
moja baka Tereza bila je izbjeglica u Prvom svjetskom ratu.
Utočište je našla ovdje u blizini, u Ogulinu od kuda je pomagala
članovima naše obitelji koji su bili bez oca i bez majke. Možemo
kazati da su Hrvati pripomogli moju obitelji. Nadalje, dok sam
bio na odsluženju vojnog roka u onoj državi u Sarajevu susreo sam
se s jednim Hrvatom s kojim sam postao najbolji prijatelj jer me
je spasio u jednoj veoma teškoj situaciji. Sjećam se i jedne
sestre milosrdnice koja je službovala u uredu zagrebačkog
nadbiskupa kao vratarica. Zahvaljujući noj upoznao sam i kardinal
Šepera i kardinala Kuharića, i biskupa Škvorca s kojima sam
ostvario lijepo prijateljstvo, iako su oni bili biskupi, a ja
običan župnik. Tijekom mog svećeničko služenja u Sloveniji, više
sam puta surađivao i s biskupima i nadbiskupima u Splitu, Zadru,
Đakovu, Dubrovniku. Kod mene u župu u mom župnom dvoru posljednje
dvije godine života boravio je jedan svećenik Đakovačke
biskupije, koji je imao određene probleme. Prilikom njegove
sahrane biskup Ćiril Kos mi je dao svojevrsno priznanje kazavši
kako taj svećenik nije mogao djelovati u Đakovu ali je mogao u
Sloveniji, kao trajnu zahvalu često bi na putu u Rim svratio do
mene i darovao nekoliko litara dobrog đakovačko vina. Za vrijeme
Domovinskog rata primili smo i mnoge izbjeglice iz Hrvatske, pa i
iz Bosne i Hercegovine, među njima u župskom stanu jednu obitelj
grkokatoličkog svećenika, te generalnog vikara Sarajevske
nadbiskupije, koji je uredio da je jedne godine u mojoj župi
krizmu dijelio kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup. Mogu
zaključiti da smo uvijek imali jako lijepe odnose s Hrvatima. A
posebno mi je drago da sam obnovio prijateljstvo s vašim mons.
Senteom.
Popodne je bilo predviđeno da hodočasnici, po slobodnom izboru,
pohode Lanišće – mjesto mučeništva bl. Miroslava ili Vodnjan gdje
se nalazi velika zbirka relikvija.