Porezne izmjene u studiju RTL-a Danas komentirao je ministar financija Marko Primorac
Ministar financija Marko Primorac konačno je predstavio
dugo najavljivane porezne izmjene. Porez na kuće za odmor
zamijenit će porez na nekretnine koji će iznositi od 60
centi do 8 eura po četvornom metru. Propisat će ga jedinice
lokalne samouprave.
Omogućuje se i različito porezno opterećenje po zonama, a porez
neće plaćati oni koji žive u nekretnini ili je dugoročno
iznajmljuju.
Drastično se povećavaju porezi na kratkoročni najam. Tako bi se u
turistički najprivlačnijim sredinama donja granica po krevetu
plaćala 150, a gornja čak 300 eura! Što znači u najblažoj
varijanti – 600 eura paušalnog poreza na dohodak za apartman za
četiri osobe. Rast je to od čak 650 posto.
Povećava se i neoporezivi osobni odbitak s 560 na 600 eura. Viša
stopa primjenjivat će se na zaradu od 60 tisuća eura na godinu.
Povećava se iznos dijela neoporezivih primitaka, a promjene su i
u stopama poreza na dohodak – snižene su u mnogim općinama, većim
gradovima sve do metropole.
Porezne izmjene u studiju RTL-a Danas komentirao je
ministar financija Marko Primorac.
Koliko će građana sada plaćati porez na
nekretnine?
To će ovisiti o tome što će građani raditi s tim nekretninama. Do
sad smo imali porez na kuće za odmor. Porez na nekretnine će
obuhvatiti sve one kuće koje su prazne ili u kratkoročnom najmu.
Oni građani koji budu imali nekretnine u kojima žive ili koje su
neuseljive, pa isto tako nekretnine koje su u dugoročnom najmu,
na njih se neće plaćati porez.
Sigurno ste radili neku procjenu?
Ovisi o tome kako će građani odreagirati na uvođenje poreza,
proširenje obuhvata i raspone. U slučaju da svi građani odluče
staviti svoje nekretnine u funkciju dugoročnog najma, neće ga
plaćati više nitko.
Uveli ste i zone. Neke će znači biti skuplje primjerice
uz more, one luksuznije. Kako će se to provoditi u praksi, nisu
nam gruntovnice baš sređene?
Sve će to biti jednostavno. Imate sad mogućnost da se onaj paušal
koji se plaća po krevetu u turizmu, on se utvrđuje na temelju
zona, čak po ulicama i lokacijama.
Mislite li da će biti pošten?
Analogno će se primjenjivati i ovaj porez. Imate mogućnost
uvođenja poreza od 0,6 do osam eura po kvadratu. Jedinice lokalne
samouprave, ako smatraju da određeno atraktivnije područje treba
biti jače oporezivano, tamo će staviti veći porez. A tamo gdje su
nekretnine gdje su manje vrijednosti i udaljene od atraktivnih
lokacija, moći će propisati niži porez.
Tko neće plaćati porez na nekretnine?
Neće ga plaćati osobe koje žive u nekretnini, osobe koje imaju
nekretninu u dugoročnom najmu, koji imaju neuseljivu nekretninu.
Neće ga plaćati osobe koje imaju nekretnine oštećene u
elementarnim nepogodama, poput požara, potresa, poplava.
Bojite li se mogućih zlouporaba?
Ne bojimo se.
Novi porez na dohodak
Imamo i promjene oko poreza na dohodak. Plaće opet
najmanje rastu najsiromašnijima, a najviše najbogatijima, pa i
političarima.
Plaće se ne mogu povećavati porezima. U kontekstu poreznih
opterećenja, kada govorimo o porezu na dohodak, oko 52-53 posto
građana uopće ne plaća porez na dohodak jer nisu u poreznim
škarama. Koliko god ih rasteretite, da ukinemo potpuno porez na
dohodak, ti građani ne bi mogli ni na koji način povećati svoju
neto plaću. Zato smo od 1. siječnja ove godine uveli onaj izdatak
u sustavu Mirovinskog osiguranja gdje smo pomogli građanima koji
imaju najniža primanja, i koji nisu bili u poreznim škarama, da s
tog naslova imaju nešto veće neto plaće. Plaće se povećavaju tako
da poslodavci povećavaju bruto plaće, a ovo su korekcije u koje
smo odlučili ići jer su određenom dijelu građana plaće rasle, pa
su ulazili u porezne škare ili veće porezne škare pa smo to u
tako korigirali.
Kako očekujete da će gradovi reagirati?
Gradovi su imali mogućnost od 1. siječnja uvesti porez na dohodak
po određenim stopama unutar razreda u kojima su propisani. Veliki
dio gradova i općina je odlučio porezno opterećenje definirati
tako da ga de facto smanji u odnosu na ono što je bilo prije 1.
siječnja. Tu govorimo o 80 posto gradova i vjerujemo da će sada
uz novu autonomiju koja im je dana kroz porez na nekretnine,
uspjeti nadomjestiti dio prihoda i pridružiti se inicijativi
Vlade da se rasterećuje rad, a opterećuju drugi oblici imovine.
Mnoge ćete time razveseliti, možda s većom plaćom. No, tu
je jedna pobuna iznajmljivača. Želite li time neke iznajmljivače
odvratiti od toga da iznajmljuju?
Svakako, to je bio i jedan od ciljeva paketa kojim smo odlučili
intenzivnije oporezivati nekretnine, ali i dohodak od najma
nekretnina. Nažalost, suočeni smo sa situacijom da je zbog
podoporezivanje nekretnina i dohotka od najma nekretnina, dio
građana je bio usmjeren u izgradnju i rentanje nekretnina,
posebno u kratkoročnom najmu. To je prouzročilo negativne
posljedice zbog priuštivosti nekretnina. Imate niz mladih
obitelji koje, zbog toga što je netko kupovao nekretnine u
špekulativne svrhe i time povećavao cijenu nekretnine, sada
nekretnine po tim cijenama ne može kupiti i riješiti stambeno
pitanje. Izmijenila se i struktura gospodarstva. Umjesto da se
ulaže u mlade i inovativne tvrtke, novu tehnologiju,
modernizaciju, ulaže se u rentanje apartmana.
Negoduju li iznajmljivači opravdano? Je li pravedno isto
oporezivati male iznajmljivače s onim velikima?
Je, kako ne. Mi smo do sada imali takvo opterećenje kratkoročnog
najma da je ono bilo u prosjeku dva posto. Za razliku od toga,
porezno opterećenje dugoročnog najma je na razini 8,4 posto.
Opterećenje plaća je 20-ak posto. Trenutno, opterećujemo više one
koji rade nego oni koji rentaju.
Ali to je povećanje od 600 posto, dosta veliko?
va situacija dugoročno nije bila dobra. Kad imate porez utvrđen
na niskim razinama, ako ga povećate i za 600 posto, to nije puno.
Taj porez se utvrđivao 20 eura po krevetu, za 4 kreveta to je 80
eura.
Iseljenici povratnici bez poreza
Imate plan za povratak iseljenika – nudite oslobođenje od
plaćanja poreza na dohodak na pet godina. Je li to diskriminacija
u odnosu na one koji su ostali, ovdje rade i plaćaju
poreze?
Nije diskriminirajuće jer postoji legitiman cilj zašto to radimo.
Trenutno je situacija na tržištu rada prilično napeta, ne samo u
Hrvatskoj nego i drugdje. Brojne druge države imaju slične mjere
s ciljem privlačenja radne snage.
A koliko očekujete da bi mogli privući ljudi?
U prvih osam mjeseci izdali smo oko 150 tisuća radnih dozvola za
strance. Trenutno sada su ti mladi stranci koji dolaze do 30.
godine oslobođeni plaćanja poreza na dohodak…
Onaj prošli plan povratka Hrvata u domovinu nije baš
uspio.
Ako ne uspije ni ovaj, onda nemamo nikakav problem u smislu
pravednosti i moralnosti. Daj Bože da uspije.
Dugo se rađala ova porezna reforma. Jeste li u jednom
trenutku pomislili proći ću kao prethodnik Zdravko
Marić?
Nisam o tome uopće razmišljao. Jasni su ciljevi. Otkako sam došao
u Vladu, jasno komunicirao na prvom saborskom odboru da je
potrebno mijenjati porezno opterećenje i njegovu strukturu
prebacivanjem poreznog tereta s rada na nekretnine i druge oblike
gospodarske snage. To činimo od početka i od 1. siječnja smo već
napravili veliki iskorak, povećali smo i raspon za kuće za odmor
s prijašnjih dva na pet eura. Veliki dio lokalnih jedinica se
pridružio toj inicijativi i povećao tadašnji porez na kuće za
odmor. Sve ide svojim tijekom, polako, imamo malo drugačiju
dinamiku i pristup. Nemamo pompozne najave, ništa ne presijecamo…
Trudimo se da svi shvatimo što činimo.