KRIZA STANOVANJA

Ima li Europa plan za obuzdavanje cijena nekretnina? U deset godina skočile gotovo 50 posto, građani sve teže do željenih kvadrata

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

EK će s Europskom investicijskom bankom raditi na paneuropskoj investicijskoj platformi za priuštive stanove, naglasio je.

Europska komisija (EK) u srijedu je najavila da će priuštivo
stanovanje biti jedno od glavnih prioriteta njezinog novog
mandata, a da to planira postići promjenom regulacija,
investicijama i preusmjerivanjem sredstava.

“Stanovanje će biti ključan prioritet nove Komisije”, rekao
je povjerenik za europski način života Margaritas
Schinas u Europskom parlamentu u Strasbourgu. U novom
sastavu EK-a po prvi put sjedit će i povjerenik za stanovanje –
taj resor će voditi danski socijaldemokrat Dan Jørgensen.

U posljednjih deset godina cijene nekretnina narasle su za 49
posto, a stanarine za 24 posto na razini cijele Unije, stoji na
stranicama EK-a. U istom razdoblju su se cijene u sedam članica
udvostručile. Kriza stanovanja već je u Europi prisutna nekoliko
desetljeća, no pogoršana je inflatornim pritiscima nakon
pandemije koronavirusa i ruske agresije na Ukrajinu.

Schinas je u srijedu najavio da će Komisija po prvi put donijeti
plan o priuštivom stanovanju koji će se baviti “strukturalnim
pokretačima krize stanovanja”. Komisija će predložiti načine
ubrzavanja izgradnje priuštivog stanovanja, pružanje tehničke
pomoći gradovima i državama te će se usredotočiti na investicije
i reforme postojećih planova.

EK će s Europskom investicijskom bankom raditi na paneuropskoj
investicijskoj platformi za priuštive stanove, naglasio je.

Hrvatski zastupnik zelenih Gordan Bosanac uzrok rasta
troškova stanovanja vidi u “nizu neadekvatnih poreznih politika”,
“ulaganju u nekretninski biznis umjesto čuvanja novca u bankama”
te platformama za iznajmljivanje koje su preslabo regulirane. Kao
ključan razlog naveo je “premalo javnih stanova”.

Bosanac je najavio da će raditi na oslobađanju što više sredstava
u idućem kohezijskom fondu izravno za ulaganje u javne stanove.
Taj novac mora ići direktno gradovima, a ne preko vlada kao
“djelitelje novca”.

“Kad bismo recimo u Zagrebu imali 30 tisuća takvih stanova koji
se iznajmljuju za 300 eura mjesečno, tada bi cijene stanovanja
pale”, rekao je zastupnik zelenih za Hinu i naveo pozitivan
primjer Beča koji ima ogroman fond javnih stanova, ali i zakone
koji štite podstanare od izbacivanja ‘preko noći’ i podizanja
stanarine.

Kao jedan od prijedloga Bosanac je naveo i javno-privatna
partnerstva u kojima primjerice grad daje zemljište, a investitor
potom tamo gradi zgradu i dio stanova vraća gradu, a dio
zadržava. On se protivi ideji subvencioniranja kredita jer se
pokazalo da to pogoduje samo bankama.

Zastupnica pučana Nikolina Brnjac, bivša ministrica turizma,
kao jedan od uzročnika rasta cijena u Hrvatskoj vidi i turizam
odnosno apartmane koji se “iznajmljuju za turiste, a ne za
lokalnu zajednicu”. Stoga je u Hrvatskoj i pokrenuta inicijativa
da se kroz zakon o turizmu donose planovi upravljanja razvojem
destinacija, rekla je.

“Kad bismo recimo u Zagrebu imali 30 tisuća takvih stanova koji
se iznajmljuju za 300 eura mjesečno, tada bi cijene stanovanja
pale”, rekao je zastupnik zelenih za Hinu i naveo pozitivan
primjer Beča koji ima ogroman fond javnih stanova, ali i zakone
koji štite podstanare od izbacivanja ‘preko noći’ i podizanja
stanarine.

Kao jedan od prijedloga Bosanac je naveo i javno-privatna
partnerstva u kojima primjerice grad daje zemljište, a investitor
potom tamo gradi zgradu i dio stanova vraća gradu, a dio
zadržava. On se protivi ideji subvencioniranja kredita jer se
pokazalo da to pogoduje samo bankama.

Zastupnica pučana Nikolina Brnjac, bivša ministrica turizma,
kao jedan od uzročnika rasta cijena u Hrvatskoj vidi i turizam
odnosno apartmane koji se “iznajmljuju za turiste, a ne za
lokalnu zajednicu”. Stoga je u Hrvatskoj i pokrenuta inicijativa
da se kroz zakon o turizmu donose planovi upravljanja razvojem
destinacija, rekla je.

Njezin stranački kolega Tomislav Sokol u raspravi je
istaknuo da su najamnine previsoke, a da je kreditna sposobnost
za kupnju nekretnine mnogima nedostižna. Stoga je pozvao Europsku
uniju da izmjeni Direktivu o hipotekarnim kreditima te omogući
jače korištenje europskih fondova radi osiguranja primjerenog
stanovanja.

“Primjereno i priuštivo stanovanje, nažalost, danas je postalo
luksuz, posebno za mlade koji žele osnovati obitelji i započeti
samostalan život”, rekao je EPP-ovac i dodao da u nekim državama
članicama porast troškova stanovanja prelazi nevjerojatnih 200
posto.

“Naše društvo ne može napredovati dok su građani suočeni s
nesigurnošću kada je riječ o jednoj od osnovnih životnih potreba
– onoj za stanovanje. Zato moramo raditi zajedno da bismo
građanima omogućili da osiguraju priuštivo i primjereno mjesto
koje mogu zvati svojim domom”, zaključio je Sokol.

Zastupnica socijalista i demokrata Romana Jerković u
raspravi nakon Schinasovog izlaganja je rekla da milijuni
europskih građana danas žive pod pritiskom visokih cijena
nekretnina i najamnina, dok banke ostvaruju “enormne profite”.
Naglasila je da se građani ne smiju suočavati sami s tim izazovom
te da je apsurdno da mladi danas imaju drastično manje mogućnosti
od svojih djedova i baka, očeva i majki. “To nije fer, zar ne?”,
pitala je Jerković.

Naglasila je da je stanovanje temeljno ljudsko pravo koje ne
smije ovisiti o nečijoj zaradi, “tržišnim i špekulantskim
kretanjima”. Ona smatra da politika mora preuzeti odgovornost za
to pitanje, a da Europska unija mora kao temeljno ljudsko pravo
uvrstiti priuštivo stanovanje u europsko zakonodavstvo.

Nizozemski zastupnik socijalista i demokrata Mohammed
Chahim na sastanku političke grupacije na ovu temu naglasio
je da kriza stanovanja, osim što onemogućava stanovništvu,
posebno mladima, da steknu krov nad glavom, ima i posljedice na
tržište rada, jer u gradovima počinju nedostajati ljudi za
ključna zanimanja poput medicinskih sestara, učitelja ili
policajaca koji si više ne mogu priuštit nekretninu u tim
sredinama.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest