Sindikati su pojačali pritisak na Vladu i poslodavce da prate
poteze drugih zemalja i minimalac povise barem na 45% hrvatske
prosječne plaće, odnosno sa sadašnjih 3276 na 3620 kuna bruto.
Kad se od tog iznosa oduzme 20% mirovinskih doprinosa (724 kune),
to bi na ruke bilo 2896 kuna – 275 kuna više nego sada,
piše Večernji
list a prenosi Poslovni.hr. Ministar rada Marko
Pavić trebao bi donijeti konačnu odluku do kraja ovog
mjeseca, to više što mu za vratom puše i oporbeni SDP koji traži
da se minimalac povisi na 60 posto prosječne plaće, što bi bilo
gotovo 4800 kuna bruto.
Upravo je tih 60 posto poželjna granica koju su postavili
europski sindikati, koji također pritišću svoje vlade da u zakone
ugrade odredbu da nitko ne bi smio zarađivati ispod 60 posto
medijalne (srednje) ili 60 posto prosječne plaće. Procjenjuje se
da minimalnu plaću prima 30 tisuća do 50 tisuća hrvatskih
radnika, a Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih
sindikata Hrvatske, ističe da neto plaću manju od 3500 kuna prima
oko 250 tisuća radnika.
Plaća se, zapravo, naštimava tako da koliko god radio
prekovremeno, radnik ne dobiva na ruke više od 2620 kuna
zajamčenog iznosa.
“Nije istina da bi tekstilna i drvoprerađivačka industrija
propale da se povisi minimalac. Samo 10 posto najlošijih
tekstilnih tvrtki isplaćuje minimalac, mi se prilagođavamo manjoj
grupi neuspješnih i nesposobnih tvrtki. To da neki sektori ne bi
mogli povećati minimalac je čista floskula poslodavaca kako bi
ishodili potpore za sebe”, rekao je Novosel za Večernji list.
Hrvatska udruga poslodavaca traži da se u zamjenu za povećanje
minimalca ugovore kompenzacijske mjere za radno-intenzivne
industrije, poput drvne, tekstilne, industrije kože te gume i
obuće. One bi se isplaćivale kao potpore za zadržavanje postojeće
zaposlenosti i sufinancirale iz Europskog socijalnog fonda.
KAportal.hr