U proteklih 10 godina broj članova kluba sa početnih dvadesetak
dosegao je 60, gdje se ustalio u posljednje 3 godine. Članovi su
Karlovčani, ali ima ih iz Delnica, Slunja, Jastrebarskog i
Zagreba. S posebnim pijetetom sjećamo se prvog predsjednika
kluba, prerano preminulog dragog prijatelja Đorđa Jerinića –
Đokse, koji je bio inicijator osnivanja kluba, te je u nasljeđe
ostavio svoju viziju rekreativnog biciklističkog kluba, a što
klupsko vodstvo nastoji trajno održati.
Razvoj kluba, vođen voljom i ambicijom članova, tekao je vrlo
brzo. Od početnih ‘laganini’ vožnji po okolici Karlovca stiglo se
do godišnjeg plana kojeg se svake godine ostvari kroz 65–70
klupskih vožnji subotom i nedjeljom, 6-8 jednodnevnih putovanja
po Lijepoj Našoj i susjednim državama, 2 ili 3 višednevna
putovanja vikendom, te obično jedne velike ekspedicije, u
trajanju 8-10 dana, pa i više.
Zahvaljujući susretljivosti Gradske knjižnice ‘Ivan Goran
Kovačić’ prije 3 tjedna otvorili smo retrospektivnu izložbu ’10
godina pedaliranja’ u prostoru Knjižnice za mlade. Izložba, kao
što njezin naziv kaže, pokušava približiti javnosti aktivnosti
članova ‘Pedale Laganini’ u proteklih 10 godina, što obuhvaća
prikaz preko 40 jednodnevnih putovanja, 6 redovnih biciklijada
tijekom sezone, te 15 višednevnih putovanja i ekspedicija.
Izložba se zatvara sutra, tako da tko je nije pogledao još uvijek
stigne. Izložbu su postavili Vladimir Latković i moja malenkost,
a autor popratnog foto i video prikaza je Dario Matanić.
ZAPISNIK S PRVE ORGANIZIRANE VOŽNJE KLUBA PEDALA –
LAGANINIDatum: 26. ožujak 2006. godinePolazak: ispred prostorija kluba u 15 satiPlanirana
ruta: Karlovac – Jelsa – Zadobarje (pauza u lokalnoj trgovini) –
Grdun (Papalina) – Jaškovo (pauza pred lokalnom trgovinom) –
Pokuplje – Hrnetić – preko Banije – prostorije kluba u
Haulikovoj.Planirano kilometara: 32 kmVođa
puta: Jerinić ĐorđePrisutni:Đorđe Jerinić,
Boris Suknaić, Vlado Latković, Đuro Matijević, Stjepan Pastuović,
Iva Radočaj, Vlado Brkić, Svetozar Matanović, Ljubo Šainović,
Zlatko Lenuzzi, Aleksandra Mataković (plus tri ženske nepoznata
imena).Polazak je odgođen za desetak minuta jer je zbog
navodnih subverzivnih djelatnosti neodgovornih pojedinaca
(najvjerojatnije u gostioni ‘Poljanac’), predsjednik kluba gosp.
Đorđe Jerinić zamalo počeo vožnju sa praznom gumom. Uz
intervenciju i pomoć Ive Radočaja (koji je jedini imao pumpu)
guma je pripumpana i vožnja je počela.Ženski dio grupe
ubrzo nakon početka vožnje se odvojio jer im je muški dio grupe
bio daleko prespor što je naravno izazvalo ogorčeni prosvjed i
revolt muškog dijela. Do lokalne trgovine u Zadobarju sve je
proteklo u redu jedino što je predsjednik kluba ponovo morao
pripumpati gumu.Nakon male okrijepe (sok, pivo, kratko)
krenulo se dalje prema Grdunu. Osim manjeg dijela grupe (Pasta i
Đuka) svi su ostali stoički prošli pored gostione a da nisu
pristupili obredu okrijepe. Tek u Jaškovu svi su zahtjevali
stanku i kratki odmor a pogotovo vođa puta i naš predsjednik
kluba kojemu je guma ponovo bila prazna. Ponovo mala okrijepa
(litra i voda) i put je nastavljen.Guma predsjednika
skroz je popustila negdje na Drežniku i uz susretljivost lokalnih
dama predsjednik kluba (kako se i dolikuje jednom predsjedniku)
autom je prebačen do prostorija kluba, dok je njegov prošupljeni
bicikl došlepao tajnik kluba Zlatko Lenuzzi uz pomoć Vlade
Latkovića i Stjepana Pastuovića koji su regulirali promet i
pomogli da bicikl bude nesmetano došlepan do prostorija
kluba.Odmah po dolasku u klub predsjednik je pristupio
kuhanju kobasa jer su kod nekih članova kluba primjećeni simptomi
totalne iscrpljenosti te se odmah pristupilo radnjama koje bi
pomogle njihovom što bržem oporavku (kobase, senf, hren, kruh,
pivo i vino).Zlatko Lenuzzi zamolio je prisutne, koji
su još bili moćni, da mu pomognu preokrenuti čamac koji je bio
nasukan kod starog auto-kampa. Odmah su se odazvali Iva Radočaj,
Boris Suknaić, Đuka Matijević i Ljubo Šainović. Čamac je ubrzo
okrenut ali u povratku dogodila se još jedna nezgoda tj. Borisu
Suknaiću (zamjeniku predsjednika) također je prošupljena
guma.Nakon povratka u klub svi smo se i to opravdano
zapitali nije li to stvarno neka subverzivna djelatnost nekoga iz
gostione ‘Poljanac’ jer je i navedeni zamjenik predsjednika
prošao pored inkriminirane gostione. Stvar će biti ispitana tako
je barem obećao predsjednik kluba i za istragu odmah ovlastio
gosp. Stjepana Pastuovića.Nakon vožnje (dakle samo na
okrijepu) došao je i član kluba Nino Šikić a nešto kasnije i
Dražen Lemić (morao odšlepati u Kamensko zamjenika predsjednika i
njegov prošupljeni bicikl).U Karlovcu, dana 27. ožujka
2006. godineZapisnik sastavio: tajnik kluba Zlatko
Lenuzzi
KRONOLOGIJA
2006.godine klub organizira
prvu ‘Tijelovsku biciklijadu’, na relaciji
Karlovac-Kamensko-Kobilić-Šumbar-Karlovac. Biciklijada je ostala
u posebnom sjećanju zbog prijevoza biciklista preko Kupe u tzv.
čunu za vađenje pijeska. Prema sačuvanim zapisnicima, klupske
vožnje su vožene u široj okolici Karlovca – do Krašića, Donje
Kupčine, Velemerića, Briga i Jarče Polja – u dužini od najčešće
30 do 35 km, ali i do 60 km. Tijekom 2006. godine ukupno je
odveženo 27 vožnji, sa prijeđenih 1.200 km.
2007. godine Pedala Laganini organizira
šestodnevnu memorijalnu vožnju biciklima od Karlovca do Vukovara
pod nazivom ‘Pedalama od najzapadnije do najistočnije hrvatske
bojišnice’. Ovim sportskim događajem obnovila su se sjećanja na
dva grada heroja, Karlovac i Vukovar, na najzapadniju i
najistočniju točku hrvatske bojišnice. U vožnji je sudjelovalo 10
članova kluba, pripadnika Domovinskog rata. Bila je to
jedinstvena i prva takva akcija u Hrvatskoj koju su provodili
bivši branitelji – rekreativci u vožnji biciklima. U samo 5 dana
proputovali su put od Karlovca do Vukovara u dužini od 450
kilometara, uz prosječnu brzinu vožnje od 21,5 km/h. Kroničar
karlovačkog sporta Zdravko Švegar potvrdio je tada da karlovačka
sportska povijest dotad nije zabilježila sličnu akciju i uspjeh
kakav su ostvarili biciklisti-amateri karlovačke Pedale Laganini.
Memorijalna vožnja Karlovac – Vukovar ponovljena je 2013. godine,
na relaciji Karlovac-Đakovo-Osijek-Vukovar-Ilok, dužine 460 km.
Učestvovalo je 14 biciklista. Godišnja statistika za 2007. godinu
nije sačuvana.
2008. godine
klub organizira prvi biciklistički maraton ‘Putevima 110.
brigade’, dužine 160 km, na relaciji
Karlovac–Lasinja–Topusko–Muljava–Karlovac. Članovi Pedale po prvi
put kreću u inostranstvo – na putovanje Karlovac – Ljubljana –
Klagenfurt, dužine 360 km, na europsko nogometno prvenstvo. Put
je vodio preko Jezerskog sedla u Karavankama, visokog tada nama
nevjerojatnih i teško savladivih 1.200 m. Iste godine, legendarni
dvojac Lenuzzi i Radočaj vozi biciklima 1.700 km tijekom dva
tjedna, po južnoj i srednjoj Italiji. Početkom rujna članovi
kluba po prvi put voze ‘Pedale idu na more’, na relaciji Karlovac
– Selce, dužine 130 km. Vožnja je postala tradicija kluba, a
jedino je nismo vozili lani, zbog izuzetno kišovite jeseni.
Godišnja statistika za 2008. godinu nije sačuvana.
2009. godine ‘Pedala’ organizira putovanje
Karlovac –Budimpešta, s posjetom pobratimljenoj gradskoj četvrti
Erzsebetvaros. Na vožnji dužine 450 km sudjelovalo je 10
biciklista, 2 vozača i kuhar. Nažalost, na povratku nas je
osupnula vijest o smrti predsjednika kluba, Đorđa Jerinića –
Đokse. Iste godine neumorni dvojac Lenuzzi i Radočaj odlaze u
Španjolsku i Portugal, gdje voze oko 2.000 km na biciklima. U
rujnu se tradicionalno vozi ‘Pedale idu na more’, od Karlovca do
Selca i natrag. Godišnja statistika, kao i dvije prethodne
godine, nije sačuvana.
2010. godinu započinjemo sa izbornom skupštinom
– za novog predsjednika kluba izabran je Vladimir Latković, koji
tu dužnost uspješno obnaša i danas, u drugom mandatu, uz Upravni
odbor u pomlađenom sastavu, koji mu pruža punu podršku. Klub uz
pomoć MO Trg organizira prvu ‘Proljetnu biciklijadu’, dužine 45
km, na relaciji Karlovac-Trg-Jaškovo-Karlovac. Umjesto višednevne
ekspedicije klub organizira prvu županijsku biciklijadu ‘Od Kupe
do Kapele’. Kružna tura dužine 390 km u 4 dana obilazi sve općine
i gradove Karlovačke županije, sa noćenjem u Ogulinu, Slunju i
Lasinji. Po prvi put realiziramo plan 7 jednodnevnih i dvodnevnih
putovanja: Na Sljeme – vlakom do Zagreba, povrtak preko
Pisarovine, zatim U kanjonu Dobre, Pedalama po Beloj krajini u
Sloveniji, Tko na Loviću bio nije, te kružnu vožnju
Kunići-Ribnik-Martinski Vrh i tradicionalno Pedale idu na more.
Tijekom cijele sezone članovi su odvezli 46 klupskih vožnji, u
kojima je ukupno pređeno 3.200 km.
2011. godine
klub po prvi put organizira biciklijadu ‘Karlovačke 4 rijeke’, na
kružnoj trasi dužine 95 km, koja obilazi sve naše rijeke – Koranu
u Karlovcu i Bariloviću, Mrežnicu u Keićima, Dobru u Lešću i
Jaškovu, te Kupu u Pokuplju i Karlovcu. Biciklijada je stekla
značajnu popularnost među biciklistima iz Hrvatske i Slovenije,
koji na biciklijadu dolaze svake godine. Tijekom sezone
realiziramo plan 7 jednodnevnih i dvodnevnih putovanja: U Kladušu
na janjetinu, Zagorje zelene, Ličku kapu, Preko Kapele ličke gore
zelene, Samoborske kremšnite, Pedale idu na more i Baščansku
ploču na otoku Krku. Iste godine 7 članova kluba odlazi na
8-dnevno putovanje ‘Durmitor-Tara-Biokovo’, u Crnu Goru i Južnu
Dalmaciju. Pri tom su odveženi uspon na Durmitorsko Sedlo (1.907
m) i posebno težak uspon na Svetog Juru na Biokovu (1.708 m), te
atraktivni spust sa Lovćena u Boku Kotorsku kroz 30 serpentina.
Tijekom 2011. odveženo je 68 klupskih vožnji, s ukupno prijeđenih
5.500 km. Iste je godine na internetu postavljena klupska web
stranica.
2012. godine ‘Pedala’ organizira svih 5 već
uhodanih biciklijada, te plan 8 jednodnevnih i dvodnevnih
putovanja: Dragojlinu stazu (povodom 200-te obljetnice rođenja
naše pjesnikinje), te Dolenjski krug u Sloveniji, Vrelo Une,
Cetinski sabor, Oko Učke, Žumberačku tešku turu, Pedale idu na
more i Pašku čipku na otoku Pagu. U lipnju dvojac Lenuzzi i
Krmpotić odlazi na desetodnevno putovanje 1.100 km dugačko, do
Poznanja u Poljskoj, na europsko nogometno prvenstvo, čime su
dodali još jednu legendu u povijest kluba. Krajem kolovoza 8
članova kluba odlazi na 9-dnevno putovanje ‘Ohrid-Hajla-Komovi’,
u visoka gorja Makedonije i Crne Gore. Odveženi su usponi na
Galičicu između Prespanskog i Ohridskog jezera (1.602 m) i
prijevoj Trešnjevik u Komovima (1.575 m), te spust sa Hajle u
Prokletijama (1.803 m) i spust niz kanjon Morače od Kolašina do
Podgorice. U sezoni je odveženo 60 klupskih vožnji, s ukupno
prijeđenih 5.200 km.
2013. godine klub nastavlja s održavanjem svih 5
biciklijada, a također i plan 5 jednodnevnih i dvodnevnih
putovanja: Slapovi Une u BiH, Šume, Od Korane do Skradske Gore,
Marija Bistrica, Pedale idu na more i Bakarska vodica. Posebno
ističem vožnju ‘Od Korane do Skradske Gore’ koju organiziramo u
suradnji s Općinom Krnjak, a koja je jedinstvena po svojoj
zahtjevnosti – teška makadamska cesta od Krnjaka do Ponorca,
guranje i nošenje bicikala na Gradinu iznad Korane, te ručak u
Vujaškovićima, selu bez puta, struje i vode. U srpnju 8 članova
kluba odlazi na 8-dnevno putovanje u švicarske i francuske Alpe,
na jubilarni 100-ti ‘Tour d’France’. Odveženi su po prvi put
usponi na prijevoje iznad 2.000 m – Oberalp Pass i Furka Pass u
Švicarskoj. Na ‘Tour d’France’-u naši članovi prisustvuju 18.
etapi, legendarnom usponu na Alpe d’Huez (1.860 m), kojeg idućeg
dana voze na vlastitim biciklima. Krajem kolovoza 14 članova
kluba vozi po drugi put šestodnevno memorijalno putovanje
‘Karlovac-Osijek-Vukovar-Ilok’, sa noćenjem u Čigoču, Slavonskom
Brodu, Kopačevu i Šarengradu. U rujnu, u suradnji sa Gradom
Karlovcem, ‘Pedala’ po prvi put organizira dječju biciklijadu
‘Karlovačkim ulicama’, obilježavajući Europski tjedan mobilnosti.
Tijekom sezone 2013. članovi su odvezli 64 klupske vožnje, u
kojima je ukupno pređeno 5.200 km.
2014. godine
nastavljamo s programom biciklijada – sada ih ima već šest, te
planom 8 jednodnevnih i dvodnevnih putovanja: Istrijanski đir
‘Montanara’ do Savudrije, najzapadnije točke Lijepe Naše, a zatim
kružne vožnje Petrinja-Kostajnica-Sisak-Petrinja, Glibodolski
krug na Kapeli, Šume pjevaju u Gorskom Kotaru, te Mjesečeva
sonata, kao prva klupska noćna vožnja, dužine 70 km. Slijedile su
još tradicionalne vožnje Od Korane do Skradske Gore i Pedale idu
na more, te kružna vožnja Vrbovsko-Skrad-Ravna Gora-Vrbovsko.
Krajem svibnja 9 članova kluba odlazi na četverodnevno putovanje
u Italiju, na jubilarni 80-ti ‘Giro d’Italia’. Pri tom su odvezli
težak uspon na prijevoj Sella di Razzo (1.816 m), te
prisustvovali 20. etapi ‘Gira d’Italia’ – čuvenom usponu na Monte
Zoncolan. U srpnju 3 člana kluba odlaze na mini ekspediciju u
francuske Alpe. Odveženi su usponi na biciklistima poznatu
‘Vjetrenu planinu’ – Mont Ventoux (1.912 m) i još poznatiji Col
du Galibier (2.642 m), dok se od uspona na Hanibalov prijevoj
Mont Cenis odustalo zbog lošeg vremena. Početkom rujna klub
organizira do tada najveću ekspediciju – 9-dnevnu memorijalnu
vožnju od zapadne do južne bojišnice Karlovac-Dubrovnik, dužine
600 km, sa noćenjima u Bihaću, Ključu, Kupresu, Rami, Mostaru,
Stonu i Kuparima. Bicikli su voženi 7 dana uzastopce, 70 do 100
km dnevno. Sudjelovalo je 16 biciklista i 2 vozača u pratećim
vozilima. Zahvaljujući dobrim vremenskim prilikama tijekom 2014.
godine odvezeno je rekordnih 80 klupskih vožnji, na kojima je
ukupno pređeno također rekordnih 6.500 km.
2015. godina nimalo ne zaostaje za prethodnima,
klub kao i prijašnjih godina organizira 6 biciklijada, te
ostvaruje plan od 6 jednodnevnih i dvodnevnih putovanja: Istarski
vijađ do Motovuna, He-he Gojak i Lešće s posjetom
hidroelektranama na Dobri, Risnjačka osmica na relaciji
Delnice-Platak-Delnice, tradicionalne vožnje Od Korane do
Skradske Gore i Marija Bistrica, te Preko Kupe i natrag u
Hrvatskoj i Sloveniji. U lipnju 12 članova kluba odlazi na
trodnevno putovanje u talijanske Dolomite – na rekreativnu
biciklističku vožnju ‘Sella Ronda Bike Day’, na kojoj je
sudjelovalo više od 10.000 biciklista. U kružnoj vožnji dužine 55
km, 10 naših članova odradili su uspone na 4 planinska prijevoja
viših od 2.200 m. Početkom rujna odrađena je najbrojnija i
vremenski najduža ekspedicija – dvotjedna ‘La Vuelta a Espana’ u
Francusku i Španjolsku, na jubilarnu 70-tu ‘Vueltu’, čime su naši
članovi, fanovi profi biciklizma, zaokružili sva 3 Grand
Toura. Sudjelovalo je 13 naših članova, na putovanju dužem
od 4.000 km – od Karlovca preko Briancona do Andore, Barcelone i
Lourdesa, te natrag preko Nice, Monte Carla i Francuskih Alpa.
Odveženi su usponi na visoke prijevoje u Pirinejima i Alpama –
Envaliru, Tourmalet, Bonette, Galibier i Izoard, među kojima
svakako prednjači Col de la Bonette, sa 2.802 m visine, koji je
tako postao nova najviša točka na planeti na kojoj su bili
Pedalini bicikli. Posebno atraktivna bila je vožnja lungo mare
Azurnom obalom, dužine 40 km, na relaciji Antibes-Nica-Monte
Carlo i natrag. Zbog slabog vremena odustali smo od 2
dvodnevna putovanja – ‘Preko Vršiča u dolinu Soče’ u Julijskim
Alpama i tradicionalne vožnje u Selce. Tijekom 2015. godine
odvozili smo 71 klupsku vožnju s ukupno prijeđenih 5.140 km, a
ukupna kilometraža svih sudionika vožnji iznosi 60.800 km, što je
1 i pol krug oko zemljinog ekvatora.
Što dodati na kraju? Ne vjerujem da bi itko na
osnivačkoj skupštini 2006. godine povjerovao u ovakav razvoj
ondašnje amaterske družine na 2 kotača. No ovdje prikazani razvoj
išao je svojim tijekom, kako su dolazili novi članovi i nove
ideje. Svojevremeno je ‘problem’ bila prva specijalka u
‘Laganini’ klubu – danas su specijalke u većini, a dosta članova
ima i više od jednog bicikla, različitih tipova. U proteklih 10
godina članovi SRK Pedala Laganini vozili su po cestama 17
europskih zemalja – Hrvatskoj, Italiji, Austriji, Sloveniji,
Mađarskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori,
Slovačkoj, Češkoj, Poljskoj, Španjolskoj, Andori, Portugalu,
Švicarskoj i Francuskoj, zorno pokazujući da su bicikl i pedale
zaista svemoguće. Sve naše biciklijade i sva putovanja uvijek su
bila detaljno planirana, pripremljena i organizirana, sa
kompletnom logistikom – pratećim vozilima, potrebnim priborom,
alatom i opremom, te hranom, voćem, sokovima i vodom. U prilog
tome govore pohvale i čestitke učesnika naših biciklijada, koji
svake godine dolaze iz raznih krajeva Lijepe naše – od Bjelovara
do Petrinje i Rijeke. Našu županiju, te susjedne županije i
granične regije u susjednim državama prokrstarili smo na
biciklima svim mogućim pravcima. Obišli smo mnoge destinacije,
upoznali nove krajeve gdje prije nismo bili, razgledajući pritom
prirodne ljepote, te spomenike povijesne i kulturne baštine.
Kako planirati budućnost? Odgovor leži u imenu
našeg kluba – laganini, ali uporno, uz puno dobre volje i daleko
veći angažman mlađih članova, na kojima po definiciji ‘svijet
ostaje’. Značajan dio sadašnjeg članstva su osnivačka generacija
– to su pedeset i šezdeset-godišnjaci, koji s vremenom neminovno
postaju ‘veteranska sekcija’. Po mome mišljenju, klub se treba
jače prezentirati mlađim generacijama – srednješkolskoj,
studentskoj i zaposlenim mlađim od 25 godina, što bi moglo
rezultirati njihovim većim interesom za rekreativni biciklizam,
pa možda i oformljenjem samostalne ‘mlade sekcije’ unutar kluba.
Ako se i dalje nastavi trend povećanja broja članova, podjela
kluba na sekcije biti će prirodan slijed razvoja. Još bih
spomenuo jednu stvar, a to su klupske prostorije. Kao što svi
znamo, klub ima sjedište u privatnom prostoru, čije korištenje
nije moguće unedogled. Možda nakon obilježavanja ovog našeg
skromnog jubileja nadležne gradske službe nađu i dodijele nam
slobodan prostor koji bi zadovoljio naše potrebe.
Izvor: SRK Pedala Laganini/Želimir Grbić, tajnik kluba