ZLOUPORABA DROGE

Problemi s drogom u Karlovačkoj županiji daleko su od onih u Splitu i Zagrebu, ali ipak ih ima – više od četvrtine liječenih lani je i umrlo

Karlovačka županija prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nema većih problema sa zlouporabom droga, ali daleko od toga da ih uopće nema. Brojke su, istina, daleko od onih u Zagrebu ili Splitu, gdje se prošle godine zbog zlouporabe droga liječila 1 od 350 osoba što su zastrašujuće brojke, no problema ima i kod nas.

Tako je u Karlovačkoj županiji na liječenju zbog zlouporabe droga tijekom 2023. godine bilo 33 osobe, što je ipak znatno manji omjer, odnosno 1 na nešto više od 2000 osoba (računaju se, naime, samo osobe od 15 do 64 godine).

Od te brojke je 13 osoba liječeno od ovisnosti o opioidima kao posebno opasnim vrstama droge, a zanimljivo je i da je samo jedan pacijent novi – odnosno nije bio na liječenju prije 2023. godine. Puno crnja statistika je ona o umrlima – naime, devet je osoba liječenih od zlouporabe droge preminulo tijekom prošle godine.

Dio osoba liječio se i u drugim sredinama, jer ostali podaci pokazuju da se u izvanbolničkim uvjetima, putem Službe za prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Karlovačke županije liječilo 13 osoba, od čega 7 zbog opioida. U Općoj bolnici Karlovac, pak, liječile su se četiri osoba, od čega su tri bile i stacionirane u bolnici, dok je jedna dolazila na liječenje u Dnevnu bolnicu. Dio ovisnika liječio se i u zatvorima, no u karlovačkom ih protekle godine nije bilo.

Za ostale statističke podatke izvješće ne iznosi brojke po županijama, no i ukupni podaci vjerojatno su slični. Tako je najveći broj liječenih osoba u dobi između 40 i 50 godina starosti sa završenom srednjom školom i nezaposlenih. Unatoč toj relativno visokoj dobi, najveći broj liječenih živi u primarnoj obitelji, odnosno s roditeljima. Daleko najviše liječnih ovisno je o opioidima, od kojih je na prvom mjestu uvjerljivo heroin, a zatim slijede kanabinoidi te kokain.

Podaci pokazuju i da se polako, ali relativno kontinuirano smanjuje i dob početka uživanja opojnih sredstava. Prosječna dob uzimanja prvog opojnog sredstva kod liječenih osoba tako je 15,9 godina, a prosječna dob prvog uzimanja heroina 20 godina.

Ono što je pozitivno i, nadamo se, utječe na moguće uspješno liječenje jest činjenica da se više od 60% liječenih osoba samo prijavilo na liječenje, a donekle se toj brojci može pridodati i 16% onih koje je na liječenje formalno uputio osobni liječnik primarne zdravstvene zaštite.

Unatoč krajnje rizičnom ponašanju, HIV je vrlo slabo rasprostranjen i dijagnosticiran je kod 0,2% liječenih, hepatitis B ima 3,5%, a najviše liječenih ima hepatitis C – 32,5%.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest