SAT DUŽE

Noćas ćemo spavati jedan sat duže! U tri sata ujutro idemo “sat unatrag”, počinje zimsko računanje vremena

Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Noćas ćemo spavati jedan sat duže što znači da u noći između subote i nedjelje počinje tzv. zimsko računanje vremena. Dani će se tako ‘skratiti’ te ćemo imati jedan sat svjetla više ujutro, a manje navečer.

Ljetno računanje vremena počelo je 31. ožujka 2024. godine, a sada još sitno brojimo do prelaska na zimsko. Kazaljke se za jedan sat unatrag pomiču u tri sata ujutro u noći s 26. na 27. listopada. Time ćemo dobiti 60 minuta sna više, ali će se navečer ranije smračiti i zbog približavanja zimskog solsticija.

Zimsko računanje vremena trajat će sve do zadnjeg vikenda u ožujku 2025. godine. Na ljetno računanje vremena vraćamo se u noći s 29. na 30. ožujka te pomičemo sat za jedan sat unaprijed.

Pomicanje sata – kada je sve počelo?

Ideja da se uvede zimsko i ljetno računanje vremena pojavila se u 18. stoljeću, ali je primijenjena tek mnogo kasnije. Prvi ju je predložio Benjamin Franklin 1784. U svom pismu koje je objavljeno u ‘Journal de Paris’, Franklin je predložio štednju svijeća tako da se ljudi probude ranije ujutro, kada je već svjetlo. Njegova je ideja shvaćena kao šala te nije provedena.

Koncept zimskog i ljetnog računanja vremena uveden je tek 1907. godine. Englez William Willett, graditelj i zaljubljenik u konjički sport, objavio je pamflet pod naslovom ‘The Waste of Daylight’ u kojem je zagovarao usvajanje ljetnog vremena kako bi se maksimalno iskoristila sunčeva svjetlost i smanjila potrošnja energije.

Pomicanje sata zaživjelo tijekom rata

Njemačka je bila prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena i to 1916. godine u vrijeme Prvog svjetskog rata. Cilj je bila ušteda ugljena koji je bio temelj ratne industrije. Nakon toga, taj su primjer slijedili Ujedinjeno Kraljevstvo i druge europske zemlje. SAD je započeo s ljetnim računanjem vremena 1918. godine, ali kratkoročno. Ljetno računanje vremena ponovno je uvedeno tijekom Drugog svjetskog rata. Danas je ta praksa različita u svakoj zemlji.

Ljetno računanje vremena uvedeno je kako bi se maksimalno iskoristili sati svjetla tijekom toplijih mjeseci. Napušta se ujesen kako bi se napravilo mjesta zimskom računanju i omogućila prilagodba prirodnim ritmovima svjetla i tame.

U Hrvatskoj, odnosno – u tadašnjoj SR Hrvatskoj kao dijelu SFR Jugoslavije, sezonsko vrijeme prvi put je primijenjeno 1983. godine.

U Europi je promjena vremena standardizirana za sve zemlje članice Europske unije, ali se od 2021. godine raspravlja o ukidanju. Rasprava proizlazi iz činjenice da nam promjena vremena omogućuje uštedu energije, ali neke studije upozoravaju na to da promjena vremena utječe na zdravlje.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@kaportal.hr ili putem forme Pošalji vijest