Magla je u Karlovcu nezaobilazna i u ljetnim mjesecima - i usred ljeta barem su dva maglovita dana mjesečno
Nizom događanja u narednih tjedana dana u Karlovcu će se slaviti – magla! U organizaciji Paviljona Katzler i Morane Rožman počinje 2. Festival magle tijekom kojeg već danas možete pogledati dvije izložbe – “Karlovačka magla” u Paviljonu Katzler te “Knjige o magli” u Gradskoj knjižnici Ivana Gorana Kovačića (na informativno-posudbenom odjelu), dok će u 18 sati na Starom gradu Dubovcu Kristijan Petrović, “The Dark Storyteller”, održati predavanje “In Nebula – priča o magli”.
Karlovac zaista oduvijek ima reputaciju maglovitog grada i to je svakako i najvećim dijelom istinito, barem kada je u pitanju Hrvatska. Istražujući podatke na stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda, koji nisu posloženi u tablicu, nego smo morali otvarati svaki grad zasebno, dugo nam se činilo da bismo zaista mogli i ponijeti titulu najmaglovitijeg grada Hrvatske. U Karlovcu, naime, prema tim podacima, u razdoblju od 1949. do 2023. godine u prosjeku ima 77 maglovitih dana. Najviše magle je u periodu od listopada do siječnja, kada je prosječno 12-13 dana mjesečno maglovito, a onih bez magle – nema, pa čak i u ljetnim mjesecima prosječno imamo barem dva maglovita dana.
Razmjerno magloviti Varaždin i Zagreb imaju, primjerice, prosjek od 51 dana magle u godini, Gospić 48, Bjelovar 46, a Ogulin jedva 35.
Neki gradovi približili su se Karlovcu po “maglovitosti”, posebno Sisak sa 65 i Križevci sa 67 dana magle godišnje, no bili smo već uvjereni da ćemo biti “prvaci” u ovoj kategoriji, kada je odjednom, reklo bi se – iz magle! – “izronio” Slavonski Brod s ogromnih 119 dana magle godišnje! Karlovac je i do kraja ovog našeg malog istraživanja ostao na drugom mjestu (na treće se “probio” Parg u općini Čabar sa 71 danom magle godišnje u prosjeku), no s povećim zaostatkom za slavonskim gradom koji se s Ogulinom “tuče” za epitet prijestolnice bajke, a tko zna, možda će se uskoro i s Karlovcem oko toga tko zapravo zaslužuje Festival magle. U svakom slučaju, po maglovitim danima uzimamo “srebro”, a opet, to i više nalikuje na maglu nego zlato.
Inače, dok je Slavonski Brod uvjerljivo najmaglovitiji grad po ovim podacima, ipak nije i najmaglovitija lokacija u Hrvatskoj, barem što se tiče onih s meteorološkim postajama. To je, uglavnom i razumljivo i očekivano, Zavižan na Velebitu, na 1594 metara nadmorske visine – tamo je godišnje čak 191 magloviti dan!