Moći će se primiti oko tri tisuće migranata, odnosno 150 ročnika u jednom turnusu
Županija karlovačka će izmjenama i dopunama prostornog plana omogućiti po zahtjevu Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske da se u Dugom Dolu kod Krnjaka i Barilovića povećaju kapaciteti centra za prihvat nezakonitih migranata, ali i da se tamo služi civilni vojni rok.
Kako je objasnila karlovačka županica Martina Furdek Hajdin, u petak u Karlovcu, zahtjev je stigao u listopadu, traži se da se to područje od dvadeset hektara u državnom vlasništvu odredi kao posebna namjena ne bi li se mogle ishoditi građevinske i uporabne dozvole, a očekuje da će Županijska skupština te izmjene i dopune usvojiti u lipnju 2025. kako bi prošireni centar započeo s radom u ljeto 2026.
Ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodne odnose i fondove Europske unije MUP-a Dalibor Jurić je nakon sastanka sa županicom i ravnateljem Ravnateljstva civilne zaštite Damirom Trutom u Karlovcu u petak na tu temu objasnio da je Republika Hrvatska kao članica Europske unije sudjelovala u donošenju Pakta o migracijama i azilu koji ima za cilj učinkovito upravljanje migracijama i međunarodnom zaštitom.
Napomenuo je da Hrvatska ima najdulju vanjsku kopnenu granicu Europske unije, a samim time i značajan migracijski pritisak te da je on u odnosu na prošlu godinu pao za 58 posto.
Podsjetio je da je prije godinu dana na Dugom Dolu uspostavljen centar za registraciju migranata i da po Paktu o migracijama i azilu planiraju do sredine 2026. godine kada se on počinje primjenjivati ojačati kapacitete i infrastrukturu tog centra.
Naveo je da će se tamo provoditi dubinske provjere onih koji su nezakonito ušli u Hrvatsku i da će nakon toga oni koji nemaju pravo boravka u Hrvatskoj i na azil biti zadržani pod nadzorom policije te ući u postupak vraćanja u države iz kojih su ušli u Hrvatsku, odnosno u države iz kojih su krenuli na put. Oni koji će imati pravo na međunarodnu zaštitu će nakon provedene procedure azila biti upućeni u centre po Hrvatskoj namijenjene za tražitelje međunarodne zaštite.
– Unazad godinu dana je u Dugom Dolu ukupno oko 3.200 migranata koji su bili pod stalnim nadzorom i koji nisu stvarali nikakve probleme lokalnom stanovništvu, koji su obrađeni ili vraćeni u državu porijekla ili u Bosnu i Hercegovinu – rekao je Jurić.
Dodao je da će se jačanjem kapaciteta u Dugom Dolu ojačati i prisutnost policije, ali i medicinskih i socijalnih službi. Do 2026. Hrvatska mora biti u stanju prihvatiti 1.458 ljudi. Sljedeće godine se taj broj povećava za još toliko, 2028. opet toliko, a možda i 2029., što ovisi o novom dogovoru.
– U Dugom Dolu moramo imati osigurane kapacitete za oko tri tisuće ljudi, mada ne očekujemo taj broj – naveo je Jurić.
Pojasnio je da po Paktu o migracijama i azilu dubinska kontrola traje prvih sedam dana. Nakon toga osobe za koje se utvrdi da su za povratak ulaze u postupak koji traje 12 tjedana.
– Ima onih koji mogu tražiti međunarodnu zaštitu i oni će također biti 12 tjedana u graničnom azilom postupku. Ako se njime utvrdi da nemaju pravo na međunarodnu zaštitu, ulaze u postupak vraćanja. Ako se pokaže da imaju pravo, upućuje ih se na druge lokacije – pojasnio je Jurić.
Rekao je i da se Hrvatska više ne suočava s migracijskim valom, nego s djelovanjem organiziranih kriminalnih skupina koje nezakonito prebacuju migrante preko granice.
– S drugim državama radimo na razbijanju kriminalnih skupina i tako značajno smanjujemo dotok migranata – istaknuo je Jurić.
Trut je rekao da se dobrim pokazalo što je Vlada Republike Hrvatske prije šest godina odlučila preustrojiti sustav civilne zaštite i da je on normativno i operativno podignut na višu razinu, da se mnogo radi na preventivi i edukaciji stanovništva, a sve kako bi društvo bilo otpornije. Nastavio je da će sljedeće godine biti omogućeno civilno služenje vojnog roka u civilnoj zaštiti i da će to doprinijeti otpornosti društva jer će obukom u trajanju od dva i pol mjeseca biti stvarani kompetentni pričuvni kadrovi koji će biti kadri pomoći stanovništvu za kriza na razini lokalne i regionalne samouprave, odnosno u specijalističkim snagama civilne zaštite i državnoj interventnoj postrojbi.
To će civilno služenje vojnog roka biti na više lokacija, a za sada su pripremljene u Jastrebarskom, Divuljavama i Bizovcu, dok se pripremaju u Varaždinu i Dugom Dolu gdje bi se osposobljavalo 150 ročnika u jednom turnusu, a bilo bi do pet turnusa godišnje.
– Gradili bi se smještajni kapaciteti, dvadesetak ureda, učionice, velika dvorana, vanjska i unutarnja vježbališta, restoran, sanitet, vešeraj i sve drugo potrebno za boravak – naveo je Trut.
Županica je podsjetila da je u ljeto 2023. godine Karlovačka županija bila opterećena brojnim migrantima koji su se kretali nezakonito i nekontrolirano, što se poklopilo s turističkom sezonom i što je osjećaj nesigurnosti te stvorilo “atmosferu straha, nesigurnosti i kaosa”.
– Hvala institucijama koje to nisu zanemarile i promptno i konkretno su reagirale na naš apel. Hrvatske šume i Hrvatske vode su se naročito angažirane oko čišćenja granice i krčenjem šume te čišćenjem vodotoka se omogućio lakši rad policije. Dio tog teritorija je bio i minski sumnjiv, pa je angažiran i Hrvatski centar za razminiranje. Vlada Republike Hrvatske je osigurala 18,1 milijun eura za uređenje prometnica na pograničnom području i jedan dio je već sada uređen, a ostatak će biti sljedeće godine. Te ceste koriste policijske snage, ali se njihovim uređenjem poboljšava kvaliteta života. Bila je upitna i sigurnost đaka, pa smo krajem 2023. godine od Ministarstva znanosti i obrazovanja dobili novac za nabavu dva kombi vozila radi prijevoza đaka koji pohađaju školu u Krnjaku. Bili smo svjedoci divljim odlagalištima odjeće i opreme koju su migranti koristili i u sanaciji nam je pomogao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pokazali smo da kriza u kojoj smo se našli je pokazala da se s krizama znamo nositi i da s krizama možemo upravljati – navela je M. Furdek Hajdin.