Da će u novom Zakonu o zaštiti životinja koji bi trebao stupiti
na snagu 1. siječnja 2017. godine mogao biti uvršten i prijedlog
o “oporezivanju kućnih ljubimaca”, brzo je jučer demantiralo
Ministarstvo poljoprivrede. Iz Ministarstva navode da ovaj
prijedlog nije uvršten u tekst zakona, tako je i
odgovor što bi ovakva zakonska odredba, ako se provede na
način kakav se predlaže, donijela, ostao “visjeti u zraku”.
Bez poreza za kastrirane pse
Naime, ako bi se držanje kućnih ljubimaca i oporezivalo,
vrijedilo bi samo za registrirane pse, one koji se redovito vode
na cijepljenje kod veterinara, ali i vlasnici tih registriranih
pasa bi bili oslobođeni nameta ako su psi kastrirani ili
udomljeni iz skloništa. Pitanje je što je s neregistriranim
koji se nekontrolirano razmnožavaju, drže se u neadekvatnim
uvjetima i slično. Tu bi veterinarska inspekcija trebala imati
posla, ali ionako slabo kontrolira takve vlasnike i njihove
životinje.
Otvoreno je i pitanje da li bi uvođenjem ovakve odredbe zakona
bilo još više napuštenih pasa? Moguće je da netko iz tog
razloga izbaci psa, ali treba znati da ljudi izbacuju pse na
ulicu i kad su stari, bolesni, kad ih se zasite ili kad su
ženke skotne, pa se ipak pretpostavlja da pravim ljubiteljima
pasa neće biti problem platiti kastraciju kojom je cijeli ovaj
problem riješen – ne plaćaju porez i nema neželjenih štenaca.
Ionako, za one koji ne žele platiti kastraciju psa koja stoji par
stotina kuna, bolje je i da nemaju psa. Oni vlasnici koji drže i
imaju čistokrvne pse s rodovnicima i bave se uzgojem ionako na
njima zarađuju, pa je logično da plaćaju porez.
Manji broj neželjenih štenaca
Dakle, išlo bi se prema tome da se kroz porez nametne
obavezna kastracija što će u konačnici dovesti do manjeg broja
neželjenih štenaca i skotnih ženki koje završavaju na cesti ili u
šinterajima.
Kako je Porezna uprava ipak ažurnija od veterinarskih inspekcija,
udruge i pojedinci koje zagovaraju uvođenje ovakvog poreza
smatraju da bi kao krajnja posljedica ovog zakona bila veći
broj čipiranih i cijepljenih pasa, a sve u svrhu smanjenja
napuštanja pasa i veće odgovornosti i skrbi za pse. Pošto
bi se od vlasnika prijavljenih pasa tražilo i plaćanje poreza,
očekuje se da bi porastao i broj kastracija koja je jeftinija od
plaćanja poreza svake godine.
Ostaje upitan prijedlog Snježane Klopotan iz Udruge “Prijatelji
životinja”. Predlaže da oni koji udome psa iz skloništa ne moraju
platiti porez prvih pet godina i da oni koji kastriraju psa
plaćaju pola poreza. Prema tome to ipak znači porez za sve što
nikako neće naići na odobravanje javnosti, a produktivnije bi
bilo da se ostane pri prijedlogu da porez samo plaćaju oni koji
ne kastriraju pse. Novac od prikupljenog poreza trebao bi se
ciljano usmjeriti na unapređenje zaštite životinja jer porez
nema smisla ako od njega nema nikakve koristi za dobrobit
životinja.
Zakon se treba i provoditi
reda te ažurnije i odgovornije provoditi kontrolu nad već
propisanim odredbama a to su čipiranje, cijepljenje, uvjeti u
kojima se drže psi, napuštanje i zlostavljanje. Uz to bi
trebalo uvesti veću kontrolu nad uzgajivačnicama,
zabraniti “štancerima” da pare i prodaju pse bez ikakve
kontrole, uvesti obavezno kastriranje i provoditi edukaciju
građana i djece.
– Što se tiče kastracije svjesni smo da većina vlasnika pasa
zbog cijene ili nazadnih uvjerenja ne želi kastrirati pse,
a činjenica je da što je više kastriranih pasa to je
manje neželjenih u skloništima, a kastracija je jedini izlaz iz
začaranog kruga. Ostaje još pitanje cijene kastracije koja bi
trebala biti pristupačnija, pogotovo za osobe sa slabijim
imovinskim statusom. Tu bi veterinarske ambulante trebale
uvoditi što češće akcije, a gradovi/županije sufinancirati,
smatraju zaštitari životinja.
12. rujna, možemo se samo ponadati se da će se nove odredbe
koje on donosi, uz ove koje su već prisutne stvarno i
provoditi, a ne biti samo mrtvo slovo na papiru.
Životinjarije