Svima je već odavno poznato da pušenje loše utječe na pluća, a zahvaljujući novoj studiji pod vodstvom istraživača iz britanskog Welcome Trust Sanger Institute” i “Los Alamos National Laboratory” iz Novog Meksika koja je u četvrtak objavljena u časopisu Science možemo točno odrediti koliko se mutacija u DNA povezano s karcinomom akumulira u organima pušača tijekom vremena.
Ludmil Alexandrov iz Los Alamos nacionalnog laboratorija u Novom Meksiku i njegovi kolege do rezultata su došli uspoređujući DNA tumorskog tkiva 2500 pušača i 1000 nepušača. Na taj način su identificirali mutacije povezane s pušenjem. Najveće stope mutacija su prisutne kod raka pluća, ali tumori u drugim dijelovima tijela također sadržavaju mutacije povezane s pušenjem, što nam govori da pušenje uzrokuje mnoge vrste raka kod ljudi.
Ako pušite kutiju cigareta dnevno to godišnje dovodi do 150 mutacija u svakoj stanici pluća, 97 mutacija u svakoj stanici grkljana, 39 mutacija u svakoj stanici ždrijela, 6 mutacija po stanici jetre, 18 mutacija u svakoj stanici mokraćnog mjehura i 23 mutacije u svakoj stanici usne šupljine. Jednostavnom računicom dolazimo do rezultata da nakon svakih 50-ak popušenih cigareta u vašim plućima nastaje nova mutacija u DNA.
Što nam govore ovi podaci? Iako svaka mutacija ne znači nužno rak, kod pušača je s obzirom na broj mutacija rizik od raka puno veći.
Teoretski, svaka mutacija u DNA ima potencijal da aktivira genetska oštećenja koja uzrokuje da stanice postanu kancerogene. Međutim, mi još uvijek ne znamo koja je vjerojatnost da se mutacija u DNA nastala pušenjem pretvori pretvori u rak i to je ono što daljnjim istraživanjem želimo saznati kaže Alexandrov.
Mike Stratton s Wellcome Trust Sanger instituta napominje – Što je više mutacija, to je veća vjerojatnost da će se promjene pojaviti u ključnom genu koje zovemo tumorskima, a koje zapravo pretvaraju normalnu stanicu u stanicu raka.
RUSKI RULET
Neki pušači nikad ne obole od raka, unatoč tisućama mutacija, ali to je čista sreća, kaže Alexandrov. “Pušenje je kao igranje ruskog ruleta: što više igrate tj. pušite, više su šanse da će mutacije pogoditi prave gene i da će pušač oboljeti od raka. Međutim, uvijek će biti ljudi koji puše puno, ali mutacije neće pogoditi prave gene”.
Tim istraživača se nada kako će njihovo otkriće odvratiti ljude od pušenja i raskrinkati mit da je povemeno pušenje bezopasno. Svaka cigareta ima potencijal da uzrokuje genetske mutacije, kaže Alexandrov. Prestanak pušenja neće izbrisati nastale mutacije, one će ostaviti trajne promjene na DNA, ali će spriječiti opasnost od nastanka dodatnih mutacija, ističe Alexandrov.
NIKAD NIJE KASNO PRESTATI
Postoje dokazi da ljudi koji prestanu pušiti imaju značajno manji rizik od prerane smrti od onih koji i dalje nastave pušiti kaže Simon Chapman sa Sveučilišta u Sydneyu, Australiji. Mnogi pušači vjeruju da nema smisla prestati pušiti jer je šteta već učinjena, kaže Chapman, ali ako prestanu pušiti u srednji godinama, mogu izbjeći rizik od smrti uzrokovane uživanjem duhanskih proizvoda. Na primjer, u Velikoj Britaniji istraživanjem koje je uključivalo 35.000 muškaraca koje su pratili pola stoljeća, otkriveno je da da pušenje smanjuje očekivani životni vijek za 10 godina, ali odvikavanje u dobi od 30 uglavnom potpuno izbriše rizik od prerane smrti, a prestajanje u dobi od 50 godina ga prepolovi.
KAportal.hr