Već tradicionalno po peti put Nacionalno svetište svetog Josipa u Karlovcu organiziralo je “Pepelnicu umjetnika” – molitvu za i s umjetnicima, za vrijeme misnog slavlja, a nakon misnog slavlja razgovor na temu “Vjera i umjetnost”. Glavna gošća bila je dr. sc. Sanja Nikčević, hrvatska teatrologinja, kazališna kritičarka, redovna profesorica u trajnom zvanju na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Na Pepelnicu, 26. veljače 2020., u Nacionalnom svetištu misno je slavlje predvodio p. Iko Mateljan, prior dominikanskog samostana Kraljice svete krunice iz Maksimira u Zagrebu.
U prigodnoj homiliji o. Mateljan je, između ostalog, kazao: – Kad imamo pred sobom sliku ranjiva čovjeka, onda ćemo se moći ponašati drukčije, odnosno naše će djelovanje biti na dobro, ono će pomoći izliječiti polomljeno i uspraviti što je pognuto. Činiti dobro može svatko, biti genijalan ne može, ako nam nije dano. Ali biti dobar, to može biti svaka osoba. Biti dobar je dar koji svi imamo, samo katkada zaboravljamo na taj dar, ponekad nam se čini kao da svijet nema potreba, da mi ne možemo ništa učiniti i tu sebe vrlo često podcjenjujemo. Biti dobar, biti pošten, biti dostojanstven, to može svaki čovjek – kazao je između ostalog o. Iko Mateljan.
Pri kraju misnog slavlja svoju je vjeru u Boga posvjedočila prof. dr. sc. Sanja Nikčević. – Bez vjere naprosto ne bih mogla živjeti, meni je vjera kao zrak. Ja idem svaki dan na misu jer to je mjesto mira. Na misi znadem da sam kod kuće. Dakle, stalno smo u nekakvom muvingu, u nekakvom trku, stalno nešto hoćemo, stalno bismo nešto htjeli. Za vrijeme svete mise ja ništa ne želim zapravo, ništa ne moram, ne moram se nikome dokazati, naprosto sam dijete Božje kojeg Bog voli – kazala je prof. Nikčević i dodala:
– Idem na misu i zato da se s Bogom porazgovaram. Nekako mi je to lakše i ljepše na misi, nego doma. Koncentriranija sam, u boljem prostoru …
Posvjedočila je i o svetom Josipu: – Sveti Josip je meni posebno drag, meni zaštitnik i u poslu i u svemu. Meni je sveti Josip poseban svetac. Nekako mi je kao otac obitelji i to mi je silno važno. Osjećam da mi upravo on daje snagu. Iako sam javna osoba i često držim predavanja pred mnoštvom ljudi, ipak mi je potrebna očinska figura koja me štiti. Kada je moja obitelj ušla u teški period, silno sam se molila svetom Josipu i ta je situacija postala podnošljivija. Mogla sam podnijeti tu situaciju. I kad mi je bilo jako teško on je uvijek bio blizu mene. Upravo zato mi je jako drago da sam ovdje u Josipovu svetištu. – kazala je prof. Nikčević.
Nakon misnog slavlja slijedilo je drugi dio pete Pepelnica umjetnika prigodnom tribinom gdje se raspravljalo o odnosu umjetnosti i vjere. Prof. Nikčević okupljenima je pokušala ilustrirati kako se razvijala dramska i kazališna umjetnost od samih početaka, koji sežu od antičkih vremena, preko mračnog doba srednjeg vijeka, renesanse, baroka, realizma pa sve do modernizma. Zašto je došlo do toga da se u zadnjih 70 godina u kazalište, ali i umjetnost općenito, uvukla tendencija šokiranja publike, prikazivanja samo ružnih događaja i nesretnih završetka? Nadalje, dotaknula se problema stvaranja kanona te izbacivanja određenih autora samo zato što nisu u skladu s vladajućim (sekularističkim) svjetonazorom.
– Umjetnost je preko dvije tisuće godina bila lijepa, sveta, dobra i istinita, a onda je odjednom došlo do zaokreta u negativnom smjeru. Kraj Drugog svjetskog rata trenutak je kad dolazi do neobjašnjivog rascjepa, kad se sve ono s kršćanskim predznakom briše iz povijesti književnosti – kazala je prof. Nikčević.
Pater Iko Mateljan nadovezao se na profesoricu ističući važnost Crkve u promoviranju one istinske, dobre, lijepe i svete umjetnosti. Tom je prigodom pohvalio Nacionalno svetište svetog Josipa koje na čelu s rektorom mons. Antunom Senteom, ml. aktivno radi na upoznavanju društva s umjetničkim djelima prožetim pravim smislom i vrijednošću.
Uslijedila je kratka diskusija gdje su predavači, između ostalog, predstavili opus i djelovanje svećenika i pisca Rajmunda Kuparea. Posjetitelji su imali priliku nabaviti novu knjigu Prebivao je među nama. Tri suvremena prikazanja o jednom davnom događaju koja sadrži tri Kupareova prikazanja.
KAportal.hr