Premijer Andrej Plenković održao je konferenciju za medije, na
kojoj je predstavio Vladin travanjski paket mjera za
gospodarstvo, kojim bi se ublažile posljedice krize izazvane
pandemijom koronavirusa.
“Upravo smo održali uži kabinet i dogovorili sve točke dnevnog
reda, između ostalog paket mjera i zakonskih prijedloga koje ćemo
sutra usvojiti. Dio tih mjera predložit ćemo Saboru na usvajanje.
Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije koronavirusa.
Krize kakvu svijet ne pamti. Europa, naravno i Hrvatska, bez
dvojbe je to najveća kriza od Domovinskog rata. Svi skupa ćemo
kad prođe vrijeme, pamtiti ožujak 2020. kao najzahtjevniji mjesec
u ovom tisućljeću”, rekao je Plenković i nastavio:
“Već sam rekao da smo u ratu protiv koronvirusa, panike i
društveno-ekonomskih posljedica pandemije. Situacija je zahtjeva,
teška i najveći problem je pitanje neizvjesnosti jer nitko ne
može procijeniti koliko će ovo trajati. Utjecala je na promjenu
naših života preko noći, a znam da nikom nije lako.”
Premijer smatra da još uvijek imamo kontrolu, ali i svjestan je
da se moramo prilagoditi situaciji.
“Svi se pokušavamo priviknuti na novu realnost, na novo normalno,
kako to nazivam. Pred nama je izbor, vrlo jednostavna dilema,
između spašavanja života i odustajanja od našeg načina života
dosad. U tom pogledu imamo jasan odabir – spašavati živote. Ipak,
situaciju još uvijek imamo pod kontrolom.”
“Naša je poruka da nam ništa nije važnije od zdravlja i moramo
pokazati odgovornost, solidarnost i snagu hrvatskog zajedništva.
Ovo je situacija u kojoj moramo biti osobno odgovorni. Stoga, u
kontekstu borbe protiv virusa, apeliram na sve da budu strpljivi.
Dio s panikom smo apsolvirali. Zato, budimo strpljivo kako bismo
pomogli onima koji se trude suzbiti širenje zaraze. Treći,
najzahtjevniji zadatak, koji je pred svima, jest pitanje
gospodarstva i pitanje socijalnih posljedica”, naglasio je
premijer i dodao:
“Prije dva tjedna smo predstavili prvi paket mjera, vrijedan oko
30 milijardi kuna. Koriste ga poduzeća u kojima je zaposleno oko
400.000 ljudi. Na taj način spašavaju se radna mjesta. Taj cilj
je izrazito važan jer prve procjene razmjere ove krize na
globalnoj razini veće su od one iz 2008., koja je bila kriza
financijskog kapitalizma. Ovu krizu uspoređuje se s Velikom
depresijom iz 1929.”
Predstavio je zatim drugi paket mjera.
“Odlučili smo kao Vlada čvrsto stati iza hrvatskih radnika i
gospodarstva. Mjera koja se predlaže, jest da se minimalac
podigne na 4000 kuna neto i teret doprinosa preuzima država na
sebe. Ove mjere tiču se samo poduzeća koje ne otpuštaju radnike.”
“Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad onemogućen ili
znatno otežan i koji će biti dijelom ili u cijelosti biti
oslobođeni davanja. Idemo logikom da one tvrtke koje imaju pad
prihoda od oko 20 posto, imaju odgodu od 24 mjeseca. Koji imaju
manje od 20 posto, dovoljno su čvrsti da iznesu krizu. Oni koji
imaju prihode manje od 7,5 milijuna kuna, a imaju pad prihoda
veći od 50 posto, njih ćemo u potpunosti osloboditi plaćanja
poreznih obveza. One tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna
kuna, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom
prihodima za travanj, svibanj i lipanj.”
Vlada je mislila na sve sektore, što će obradovati one u
poljoprivredi i turizmu.
“Treći element jest plaćanje poreza na dodanu vrijednost (PDV) na
način dok se ne naplate izdani računi. Ova mjera sad vrijedi za
sve. Rok za predaju financijskih izvješća pomiče se na 30. lipnja
i ukida se plaćanje naknade Fini. Rekli smo i da će država biti
maksimalno štedljiva, svi ministri dobili su nalog za obavljanjem
samo poslova koji su nužni za funkcioniranje države. Ništa osim
toga. Sve ovo što radimo očekujemo i na razini jedinica lokalne
samouprave i na razini javnih poduzeća. Mi ćemo na sjednici Vlade
isto tako imati i prijedloge koji se odnose na sektor
poljoprivrede, gdje želimo usmjeriti proces nabave u korist
domaće poljoprivredne proizvodnje. Pomoći ćemo i malim
mljekarima, otkupit ćemo sve viškove, u to mogu biti sigurni.
Ujedno, idemo i s mjerama u sektor koji je najpogođeniji krizom,
a to je resor turizma”, naglasio je premijer i objasnio:
“Promijenit ćemo niz zakona, koji će pomoći hotelijerima,
agencijama, iznajmljivačima… i tako će lakše prebroditi krizu.”
Na redu su razgovori sa sindikatima…
“Moramo sa socijalnim partnerima razgovarati o daljnjim potezima.
Također, nema neisplate mirovina. Nadalje, tražimo izvore
financiranja i gledamo sve mogućnosti kako bismo olakšali
situaciju. Siguran sam da ćemo unatoč preprekama pronaći sredstva
i namirili obaveze. Također, ova situacija ne smije biti podloga
za sukob javnog i privatnog sektora. Naša je želja da se sve
odluke donose sa suglasjem, razgovarat ćemo sa svima i vidjeti
koliki je prostor za eventualne uštede.”
Ipak, sindikati su kroz otvoreno pismo kritizirali poslodavce jer
novac ne ide radnicima i premijer je upućen u to.
“Ministarstvo financija ima jasan uvid u to gdje ide novac i kako
se troši. Ovaj potez služi da radnici dobiju plaću”, ističe
Plenković.
“Što se turizma tiče, situacija je najkritičnija”
Jedan od zahtjeva bio je moratorij za kreditne obveze, ne samo za
tvrtke nego i građane.
“Od danas je krenuo moratorij na sve dužnike i očekujemo
razumijevanje banaka. Sve mjere vrijede naredna tri mjeseca”,
pojasnio je premijer te otkrio prognozu za dulje razdoblje krize
i što očekuje za turizam:
“Što se tiče ova tri mjeseca, osigurat ćemo sredstva za
pokrivanje mjera koje smo predložili, kao i obveza države. Ići
ćemo postupno. Prvi izvori financiranja bit će s HNB-om,
komercijalnim bankama, Ministarstvom financija… Razgovaramo o
mogućnostima angažmana mirovinskih fondova, razgovarat ćemo s
međunarodnim financijskim institucijama, Europskom središnjom
bankom… Mi smo država koja je na putu u eurozonu i ta činjenica
je izrazito važna. Ovo je situacija u kojoj bi nam bilo puno
bolje i puno lakše da imamo na raspolaganju uobičajene mehanizme
kao članice eurozone. Što se turizma tiče, situacija je
najkritičnija. Ne bih spekulirao o tome koliki su efekti.”
Premijer je rezimirao troškove.
“Što se tiče ukupnog efekta ovih mjera, ona prva s podizanjem
minimalca bit će oko 8,5 milijardu kuna, ova druga mjera koja se
odnosi na otpis poreza je otprilike devet do 12 milijardi kuna,
sve što će ići kroz kredite, kad se sve skupa zbroji, bit će više
od prvih 30 milijardi kuna. Napravit ćemo procjenu i preciznije
reći brojke. Što se tiče rezanja troškova, bit će ozbiljni. Pravi
rezovi slijede s plaćom u svibnju. Želimo razgovarati sa
sindikatima i imamo neke ideje, želimo zajednički ići u mjere.”
“Ministarstvo financija ima jasan uvid u to gdje ide novac i kako
se troši. Ovaj potez služi da radnici dobiju plaću”, ističe
Plenković.