"Državna pomoć gospodarstvu je neophodna, ali da se istovremeno pretjera sa zaduživanjem, zemlju se doista može otjerati u bankrot", upozorava Vizek.
Pandemija koronavirusa uskoro će Hrvatsku, a i ostatak svijeta
odvesti u nepredvidivu gospodarsku i financijsku krizu. Sve je
stalo, i proizvodnja i potrošnja i putovanja i ludovanja…
Životne su se navike preko noći promijenile, država je otvorila
blagajnu spašavajući i poslodavce i radnike. Deseci mjera i
milijarde kune spremne su za spas, ali teško i turističke sezone
na kojoj država živi. Kako dalje?
Premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana poručio je da će
“stati iza svakog hrvatskog radnika i iza hrvatskog
gospodarstva”.
“Plenković je išao jasno i odriješito jer je imao municiju u
rukama, imao je mjere koje su materijalne koje su snažne”, rekao
je ekonomski analitičar Velimir Šonje koji pak za ministra
financija Zdravka Marića kaže da je “evidentno pod stresom jer on
je taj koji je zadužen za financiranje da u tom motoru ima
benzina”.
Nitko ne zna koliko će kriza trajati, niti koliko će ove mjere
doista stajati. “Nije bilo rebalansa i ne znamo kako se sve to
misli financirati”, ističe Šonje,.
Vlada mora hodati po žici, kaže šefica Ekonomskog instituta
Maruška Vizek. I balansirati.
“Državna pomoć gospodarstvu je neophodna, ali da se istovremeno
pretjera sa zaduživanjem, zemlju se doista može otjerati u
bankrot”, upozorava Vizek.
64 milijardi će država morati iduća tri mjeseca posuditi za
funkcioniranje hladnog pogona. Mora otplatiti stari dug i pokriti
plaće, mirovine, socijalna davanja, pojačane izdatke javim
službama angažirane u ovoj krizi. Marić kaže kako je tih 65
milijardi čak 45 posto planiranog proračuna za ovu godinu.
“Treba biti oprezan prilikom određivanja koliko rezati u javnom
sektoru, da se ekonomska aktivnost dodatno ne uruši”, smatra
Vizek.
Mjere pozdravljaju poduzetnici, podržavaju građani. Njima je
utvrđeno da će se socijalni doprinosi otpisati, a ne odgoditi.
Manje je od 20 dana prošlo od prvih mjera.
Poduzetnici su se digli na noge, kritizirali ili ismijali 63
mjere u prvom paketu Neodgovorni, neodlučni i nesposobni – tako
su ocijenjeni dizajneri prvih mjera.
“U ovom momentu ne postoje dvije Hrvatske, mi ili oni, privatni i
javni sektor”, poručio je poduzetnik Hrvoje Bujas.
“Ako svi ostanemo bez posla, od čega će živjeti
država?”
Dva dana nakon potresa u Zagrebu, ekonomija se još jače
zaljuljala.
“Mi smo svjedoci takozvanog simetričkog šoka – dakle, istodobnog
pada ponude, potražnje, proizvodnje u svim gospodarstvima na
europskoj i svjetskoj razini. Tako nešto nije zabilježeno u
modernoj povijesti”, rekao je nakon zagrebačkog potresa premijer.
Poduzetnik Orlando Lopac pita se od čega će država živjeti ako
“svi” ostanu bez posla.
“Ako nas 100, 200 ili 300 tisuća završi bez posla, a svi imamo
iste probleme, svatko u svojim mikrosredinama od čega će država
onda živjeti? Uzimat će nove zajmove?”, pita se Lopac.
I uzimat će. Iz raznih izvora.
“Mi svi skupa, bilo privatni, javni sektor, moramo biti svjesni
da teret ove krize moramo iznijeti solidarno i to će tražiti
određena odricanja od svih”, kazao je Plenković.
“Ono što smo već zaključili je da niti države ima bez
gospodarstva, ali vrijedi i obratno”, proučio je pak ministar
financija Marić.
Poduzetnici ipak malo odahnuli
U prognozama pada BDP-a i mogućim scenarijima naši su sugovornci
oprezni dok traje epidemiološka kriza. Poduzetnici su
odahnuli.
“Ja mislim da svatko tko ne podržava ovakve mjere svjesno ili
nesvjesno želi biti gubitnik, a ne pobjednik”, rekao je vlasnik
salona namještaja Renato Radić nakon novog paketa Vladinih mjera.
Slika proljeća 2020. je ovakva: u stanovima je i mlado i staro.
Oni stariji preživjeli su barem nekoliko velikih ekonomskih
kriza: inflacije, rat, pretvorbu, privatizaciju, krizu
2009…
A oni mlađi? Nadamo se da ovu našu 2020. neće morati dugo
otplaćivati.