Drugim riječima, da bi prosječan građanin mogao kupiti dvosoban stan, morao bi štedjeti cijelu svoju plaću – i to minimalno deset godina
Kupnja nekretnine po ovako vrtoglavim cijenama nikada nije bila jednostavna, a uskoro će postati još teža – čak i za one s iznadprosječnim primanjima, piše Net.hr.
“Primjerice, za manji stan od oko 50 kvadrata potrebno je najmanje 150 tisuća eura. No, u banci su mi kreditnu sposobnost procijenili na 109 tisuća eura. Iako imam plaću veću od hrvatskog prosjeka, i dalje nisam kreditno sposoban za kupnju prve nekretnine,” kaže Danijel Budimir iz Zagreba.
Do kredita još teže
Drugim riječima, da bi prosječan građanin mogao kupiti dvosoban stan, morao bi štedjeti cijelu svoju plaću – i to minimalno deset godina.
“Dosta banaka u izračun kreditne sposobnosti ne uračunava, primjerice, naknadu za prehranu, trošak prijevoza ili dodatke za rad od kuće. Sve su to stavke koje bi mogle poboljšati procjenu, ali budući da ih banke ne uzimaju u obzir, kreditna sposobnost automatski pada,” objašnjava Budimir.
Od travnja će do kredita biti još teže doći jer Hrvatska narodna banka pooštrava uvjete kreditiranja.
“Nove mjere koje smanjuju kreditnu sposobnost građana odnose se i na gotovinske i na stambene kredite. Najviše će biti pogođeni upravo oni koji redovito otplaćuju svoje kredite, ali i građani sa srednjim i višim primanjima. To jednostavno nema smisla,” ističe kreditni posrednik Vjeko Peretić.
Stroži uvjeti
Primjerice, za kupnju stana vrijednog 150 tisuća eura potrebno je mjesečno primanje od najmanje 1.600 eura. Kod stambenog kredita na rok od 30 godina s kamatnom stopom od 3,7 %, osoba s tolikom plaćom trenutno može dobiti 159 tisuća eura kredita. No, s novim pravilima taj iznos pada na 156 tisuća eura – 3.000 eura manje.
Ako netko zarađuje 1.800 eura mjesečno, sada može dobiti 202 tisuće eura kredita, ali od travnja taj iznos pada na 176 tisuća eura, što je 13 % manje. Za one s plaćom od 2.000 eura, maksimalni kredit pada s 245 tisuća na 195 tisuća eura – čak 50 tisuća eura manje, što predstavlja pad od 20 %.
Osim smanjenih iznosa kredita, kupci će morati imati i vlastitu ušteđevinu, budući da će banke financirati najviše 90 % procijenjene vrijednosti nekretnine.
“Oni koji nemaju vlastitog učešća, odnosno gotovinu, teško će doći do stana, unatoč poticajima koje nudi Ministarstvo graditeljstva,” napominje Peretić.
Jedna od tih mjera je povrat 50 % PDV-a na kupnju prve nekretnine u novogradnji, no problem je i dalje kreditna sposobnost.
Misija nemoguće?
“Meni to ne znači puno, jer mi taj novac treba sada, kako bih uopće mogao realizirati kupnju stana. Povrat je dobar, ali dolazi prekasno,” ističe Budimir.
U takvim uvjetima kupnja stana postaje gotovo nemoguća za prosječnog građanina.
“Na zagrebačkom tržištu jako je teško pronaći dvosoban stan od 50-ak kvadrata za 150 tisuća eura, barem kada je riječ o novogradnji. Takvi iznosi mogući su samo za stanove koji zahtijevaju ozbiljnu adaptaciju, ali u tom slučaju ukupni trošak opet značajno raste,” objašnjava Filip Ćulibrk, direktor agencije za nekretnine.
I tako se nastavlja začarani krug – visoke cijene, niske plaće i skupi kvadrati.
