Protive se i podjeli na radnike u privatnom i javnom sektoru
Tri reprezentativne sindikalne središnjice zatražile su u srijedu
od Vlade hitno donošenje dodatnih mjera za
najugroženije radnike i građane, upozorivši da Vladin paket
mjera za ublažavanje ekonomskih i socijalnih posljedica
koronavirusa najviše pogoduje poduzetnicima.
Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati i Savez
samostalnih sindikata Hrvatske priopćili su da nemaju dvojbi o
nužnosti izdašnih fiskalnih stimulansa u korist privrednog
sektora u ovom, za cijelo društvo, opasnom vremenu, ali imaju
dvojbi o odgovornoj uporabi javnih sredstava.
Nesrazmjer potpora u korist kapitala, a ne rada
Iako je premijer Andrej Plenković izjavio da su mjere
namijenjene gospodarstvu i spašavanju radnih mjesta, ne
spominjući poduzetnike, sindikati smatraju da one najviše
pogoduju upravo poduzetnicima.
“Upozoravamo javnost da ove mjere neće moći, koliko god bile
izdašne, spriječiti udar na radnike, neće spriječiti niti pad
proizvodnje, iako će sve to ublažiti, ali će svakako očuvati
pozicije poduzetničke klase”, poručili su sindikalci.
Tvrde kako je vidljiv nesrazmjer učinaka državnih potpora u
korist kapitala, a ne rada, ocijenivši da su potpore
izdašnije od svake povoljne police osiguranja jer je rizik
poduzetnicima gotovo uklonjen.
Također navode da predstavnici radnika, za razliku od
poslodavaca, nisu pri donošenju drugog paketa mjera
konzultirani, iako je predsjednik Vlade to najavio.
Država neodgovorno prepušta poduzetnicima ogromna javna sredstva
bez preuzimanja relevantnih obveza u vrijeme kada će to biti
moguće, čime će biti oštećeni svi drugi porezni obveznici, od
potrošača, radnika i mladih do umirovljenika, kulture, zdravstva
i školstva.
Kažu da neki poduzetnici uzimaju sredstva od države za radnike
koje su već otpustili, isplaćuju samo plaću koju primaju od
države ili dijele potporu između sebe i radnika.
Smatraju da su bespovratna sredstva prihvatljiva samo za male
poduzetnike, i to na konkretnim troškovima, kao i za plaće
radnika onih poslodavaca koji su zatvoreni odlukom nadležnog
tijela, dok bi ih ostali trebali dobiti tek ako se pokaže da
će kriza trajati znatno dulje od očekivanog.
Pomoć najugroženijim radnicima i širem krugu
građana
Od Vlade su zatražili donošenje dodatnih mjera za najugroženije
skupine radnika: najmlađe i najstarije, one sa invaliditetom,
radnike u samoizolaciji i one u ugroženim djelatnostima.
Sindikati traže da se zabrani isplata dividendi svima koji
uživaju državnu pomoć, a država za sredstva koja je dala
većim kompanijama neka stekne udjele u vlasničkoj strukturi, koje
će moći prodati kada se stanje popravi, kao što to rade vlade
SAD-a i Njemačke.
Od države zahtijevaju da svoj dio plaće uplaćuje na račun
radnika, a ne na račun poduzetnika jer se time pomaže i radniku i
poslodavcu, ali i onemogućavaju manipulacije državnim sredstvima.
Traže i očuvanje postojećeg radnog i socijalnog
zakonodavstva, objavu popisa poslodavaca kojima su potpore
odobrene, zaštitu radnika u sivoj ekonomiji i potpore širem krugu
građana kako bi se ublažio pad kupovne moći i održala agregatna
potražnja.
Poručuju da se protive smanjivanju plaća u javnom sektoru,
poučeni iskustvom prošle financijske krize. To nije pitanje
solidarnosti već ekonomske pameti, kažu
sindikalci, više niti jedna zemlja u svijetu ne planira
smanjivati plaće.
Protive se i podjeli na radnike u privatnom i javnom sektoru,
prepoznajući u tome manipulacije ideologa poduzetničke klase,
kako bi poslodavci svoju odgovornost za težak položaj svojih
radnika na radnike u javnom sektoru.