"Ilegalna trgovina takvih lažnih medicinskih potrepština usred krize javnog zdravlja, potpuno je nepoštivanje ljudskih života", smatra glavni tajnik Interpola Jurgen Stock.
Ljudi širom svijeta u doba pandemije covida-19 gomilaju zalihe
osnovnih lijekova, no dok su dva najveća proizvođača lijekova na
svijetu, Kina i Indija u izolaciji, potražnja je postala puno
veća od ponude, zbog čega na tržištu cvate distribucija opasnih
lažnih lijekova namijenjenih ‘liječenju’ koronavirusa, upozorava
WHO.
Svjetska zdravstvena organizacija skreće pozornost na to da
korištenje ovakvih lijekova može imati ozbiljne i teške
nuspojave, a jedan znanstvenik kaže da bismo “zbog lažnih
lijekova na tržištu mogli imati paralelnu pandemiju”, piše
BBC.
U tjednu u kojem je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila
pandemiju koronavirusa, Operacija Pangea, Interpolova jedinica za
borbu protiv globalnoga farmaceutskog kriminala, u samo tjedan
dana obavila je 121 uhićenje u 90 zemalja, što je rezultiralo
zapljenom opasnih lijekova u vrijednosti od preko 14 milijuna
dolara.
Od Malezije do Mozambika, policija je konfiscirala više desetaka
tisuća lažnih maski za lice i lažnih lijekova. Distributeri tvrde
da mnogi među njima mogu “izliječiti” zarazu koronavirusom.
“Ilegalna trgovina takvih lažnih medicinskih potrepština usred
krize javnog zdravlja, potpuno je nepoštivanje ljudskih života”,
smatra glavni tajnik Interpola Jurgen Stock.
Po podacima WHO-a, lažna medicinska roba, u koju spadaju lijekovi
koji mogu biti i kontaminirani, koji sadrže pogrešan ili nemaju
aktivnog sastojka, ili im je istekao rok trajanja, na tržištu
zemalja s niskim i srednjim primanjima vrijedi više od 30
milijarda dolara.
“Najbolji ishod je da takvi lažni lijekovi vjerojatno neće
izliječiti bolest kojoj su namijenjeni i neće imati nikakvih
posljedica”, kaže Pernette Bourdillion Esteve, iz tima WHO-a koji
se bavi falsificiranim medicinskim proizvodima. No istodobno
upozorava da je ” najgori mogući ishod da će oni aktivno nanijeti
štetu zdravlju jer mogu sadržavati toksične sastojke.”
Lanac opskrbe
Globalna farmaceutska industrija vrijedi više od bilijun dolara.
Golemi lanci opskrbe protežu se od ključnih proizvođača u Kini i
Indiji, preko skladišta za pakiranja u Europi, Južnoj Americi ili
Aziji, do distributera koji lijekove šalju u svaku zemlju
svijeta.
“Danas vjerojatno ništa nije toliko globalizano kao lijekovi”,
kaže Esteve. No kako se svijet sve više zatvara, lanac
snabdijevanja već pomalo ‘puca’.
Nekoliko farmaceutskih tvrtka iz Indije za BBC je kazalo da sada
funkcioniraju s 50 do 60 posto uobičajenog kapaciteta. S obzirom
na to da indijske tvrtke s 20 posto sudjeluju u opskrbi svih
osnovnih lijekova za afrički kontinent, afričke će države biti
posebno pogođene novonastalim stanjem.
Ephraim Phiri, ljekarnik u zambijskoj Lusaki, kaže da se
nestašica već osjeća.
“Lijekova nam već ponestaje i mi ih nastojimo nadomjestiti, a
zapravo smo nemoćni jer je vrlo teško doći do novih zaliha…,
osobito lijekova poput antibiotika i onih za liječenje malarije.”
Muku muče i proizvođači i dobavljači jer su sirovine za izradu
tableta sada toliko skupe da neke tvrtke jednostavno ne
uspijevaju nastaviti s radom.
Jedan pakistanski proizvođač lijekova kaže da je ranije sirovine
za antimalarijski lijek hidroklorokin nabavljao za oko 100
američkih dolara po kilogramu, no danas se cijena povećala na čak
1150 američkih dolara po kilogramu.
I dok sve veći broj zemalja uvodi potpunu blokadu, problem ne
predstavlja isključivo smanjena proizvodnja, već i povećanje
potražnje jer ljudi u cijelom svijetu panično stvaraju zalihe
osnovnih lijekova.
Kombinacija smanjene ponude i povećane potražnje, razlog je zbog
kojega WHO upozorava na opasno povećanje proizvodnje i prodaje
lažnih lijekova.
“Kad ponuda ne namiruje potražnju, stvara se okružje u kojemu će
se potražnju pokušati nadoknaditi lažnim ili lijekovima slabije
kvalitete”, kaže Esteve.
Lažni lijekovi
Iz razgovora s farmaceutima i tvrtkama za proizvodnju lijekova
diljem svijeta, doznaje se da je trenutačno na udaru globalna
opskrba lijekovima protiv malarije.
Otkako je američki predsjednik Donald Trump spomenuo potencijal
klorokina i srodnog mu derivata hidroksiklorokina u liječenju
koronavirusa, globalno je porasla potražnja za ovim liekovima,
namijenjenim liječenju malarije.
WHO opetovano upozorava da nema čvrstog dokaza po kojemu su ti
lijekovi uspješni u liječenju virusa koji uzrokuje
covid-19.
S ozbirom na povećanu potražnju, BBC je ustanovio da su već sada
u opticaju velike količine lažnog klorokina u Demokratskoj
Republici Kongu i u Kamerunu.
Antimalarijski lijek klorokin u uobičajenim se okolnostima
prodaje u kutijama od po 1000 tableta koje se prodaju po
četrdesetak dolara, dok ga lokalni farmaceuti u DR Kongu sada
prodaju i po 250 američkih dolara.
Profesor Paul Newton, stručnjak za lažne lijekove sa Sveučilišta
Oxford upozorava da će se, s obzirom na daljnji razvoj pandemije,
distribucija lažnih i opasnih lijekova samo povećavati ako vlade
globalno ne nastupe jedinstveno.
“Prijeti nam opasnost od paralelne pandemije – one nekvalitetnih
i falsificiranih proizvoda, ako se svi ne angažiramo na
globalnome koordiniranom planu. U protivnom će korist od moderne
medicine biti u potpunosti izgubljena.”