Tradicionalno je održana je Pepelnica umjetnika na temu Bog u knjigama na kojoj su govorili dr. sc. Daniel Miščin, filozof, mr. sc. Božidar Petrač, povjesničar književnosti, dr. sc. Vladimir Lončarević, povjesničara književnosti te don Anton Šuljić, svećenik i pjesnik. Raspravu je moderirao mr. sc. Antun Sente, ml. organizator Pepelnice umjetnika u Karlovcu.
PRVORAZREDNA UMJETNOST U SVOJOJ BITI JE RELIGIOZNA
U prigodnoj homiliji don Anton Šuljić između ostalog je kazao kako mu je drago da ovdje može slaviti euharistiju koja je uvijek srce i duša našeg vjerskog postojanja i opstojanja. Euharistija je ona stvarnost koja u nama proizvodi učinke koji nam daju snagu, sposobnost i darove potrebni nam da bismo kroz ove pustinje četrdeset dnevne ili četrdeset godišnje i kroz pustinje života mogli proći. Nećemo reći neokrznuti, nego mogli proći, a da nismo izgubili glavu i život. Evanđelje koje smo upravo slušali govori nam o dvije temeljne važne stvarnosti našega zauzetog života. Ponajprije riječ je o tome da se vjera nikada ne bi smjela shvatiti kao neka vrsta privilegija ili neka vrsta stjecanja ugleda važnosti ili bilo kakvog probitka bilo čega što bi trebalo koristiti našem egu. A to nažalost nije ni tako mala napast.
Povjesničar književnosti Božidar Petrač kazao je:
– Posjetit ću i na lijepe rečenice koje je filozofkinja Simon Weil izrekla ovim riječima: ‘U svemu što u nama potiče čisti autentični osjećaj za ljepotu, stvarno postoji Božja prisutnost. Postoji gotovo neko vrsno utjelovljenje Boga u svijetu čiji je znak ljepota. Lijepo je opipni dokaz da je utjelovljenje moguće. Stoga je svaka prvorazredna umjetnost u svojoj biti religiozna.’ Evo ove riječi izriču nam najdublji razlog nerazdvojive povezanosti između vjere i umjetnosti.
DOBRO SE SJETITI VELIKIH LJUDI KOJI SU POVIJEST KREIRALI
– A što se tiče današnjega dana pepelnice, ovo je prigoda za nov život, za oživljavanje, za sve ono što nam se lijepo u životima našim i naših bližnjih i našega naroda može dogoditi. A kako se nalazimo i u godini 1100-te obljetnice Hrvatskog kraljevstva onda je lijepo reći na ovom mjestu, dakle u ovom Nacionalnom svetištu svetoga Josipa koji je znamo zaštitnik hrvatskoga naroda i naše domovine odlukom Hrvatskoga sabora, lijepo je reći da nam ta obljetnica dolazi u pravo vrijeme i da ju valja iskoristiti u toj kulturi sjećanja i prisjetiti se cijeloga povijesnoga hoda hrvatskoga naroda od svojih banova do svojih kraljeva, do napokon svoje vrlo krvave povijesti naših datuma od onih davnih dana 1202. godine kada smo izgubili svoju suverenost i neovisnost pa do ponovnog stjecanja suverenosti, slobode i demokracije 1990. 1991. godine – kazao je između ostaloga tom prigodom Božidar Petrač dodavši.
– Dobro se sjetiti svih onih naših velikih ljudi koji su tu povijest kreirali, ostavili nam u zalog da bismo na njihovim temeljima mogli dalje raditi i graditi našu budućnost u onom smislu u kojem kršćani, ljudi vjere, dakle proroci nade trebaju i mogu raditi – kazao je između ostaloga tom prigodom Božidar Petrač.
Na Pepelnicu 5. ožujka 2025. godine misno slavlje u Nacionalnom svetištu svetog Josipa predvodio je don Anton Šunjić, svećenik. Koncelebrirao je mons. Antun Sente, ml., rektor, a đakonsku je službu vršio vlč. Ivan Iviček. Mnoštvo hodočasnika predvodili su domaći župljani župe BD Marije Snježne s Dubovca koji su posluživali kod oltara, a članovi župnog zbora iste župe pod vodstvom s. Blandine Rakarić animirali pjevanje.