Za kršenje odluke o ograničenim cijenama, trgovcima prijete kazne – od 1.000 do čak 20.000 eura
Oznaka ograničenja cijena – alat za zaštitu potrošača, ali i prilika za manipulaciju kod nekih trgovaca. Potrošači su sve češće zabrinuti.
„Ništa novo, naravno da sam ljut, što drugo. Ne gledam ništa već odavno od kad sam primijetio da me varaju“, kaže Azem iz Zagreba.
„Ništa novo. Ja se ne osjećam prevareno jer pazim što radim“, ističe Ana, koja situaciji pristupa oprezno.
„Žao bi mi bilo da je tako, ali mislim da će se to srediti“, optimistično dodaje Zlata.
Državni inspektorat je u razdoblju od 7. veljače do 7. ožujka detaljno kontrolirao trgovine, i rezultati nisu ohrabrujući. Od ukupno 902 pregledana prodajna mjesta, u 251 su pronađene nepravilnosti. Gotovo 750 proizvoda nije imalo jasno istaknutu oznaku ograničene cijene, dok je 147 proizvoda prodavano po cijeni višoj od dopuštene. Najveće nepravilnosti zabilježene su kod osnovnih namirnica – kruha, riže, jogurta, mlijeka i proizvoda za osobnu higijenu poput gela za tuširanje.
Inspektori i dalje “češljaju”
Tržišna inspekcija planira nastaviti s ovakvim kontrolama.
„Primarni zadatak tržišne inspekcije je kolektivna zaštita potrošača. Najbolji primjer za to je upravo nadzor provođenja odluka o ograničenju cijena te sprječavanje nepoštene trgovačke prakse“, naglasila je Mirna Brkić Pavišić iz Državnog inspektorata.
Vlada je u rujnu 2023. ograničila cijene za 30 proizvoda, a u siječnju ove godine ta je lista proširena na 70 artikala. Udruge za zaštitu potrošača već su tada upozoravale na moguće zlouporabe od strane trgovaca.
„Prošle godine zaprimili smo 12 tisuća pritužbi, a 80 posto ih se odnosilo na trgovce. Ako postoji sustav zaštite potrošača, on mora biti učinkovit, brz i funkcionalan“, upozorava Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
I dok trgovci zasad ne komentiraju, inspektori najavljuju nastavak nadzora. Sve češće se u prekršaje uključuju i prijave samih potrošača. No, zabrinjava podatak da svaki treći prigovor u prošloj godini nije riješen.
„Takve prijave trebala bi rješavati tijela poput sudova časti ili centara za mirenje, no u Hrvatskoj oni ne funkcioniraju dovoljno dobro. Zbog toga sve završava kod tržišne inspekcije koja se suočava s velikim brojem predmeta. Postupci su komplicirani, dugotrajni i često uključuju vještačenja“, objasnila je Brkić Pavišić.
Nedostatak uputa trgovcima?
Odvjetnica Dijana Kladar, stručnjakinja za potrošačka prava, smatra da mnogi prekršaji nisu namjerni, već rezultat nedovoljno jasnih uputa.
„Ne bih rekla da je riječ o namjernom kršenju pravila. Iz mog iskustva većina trgovaca želi poštivati zakon. Nitko ne želi da mu se ime pojavljuje u negativnom kontekstu. Problem je što mnogi, pogotovo mali trgovci, ne znaju kako pravilno primijeniti nova pravila“, kaže Kladar.
Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da su u veljači dva puta dodatno pojasnili trgovcima kako provoditi mjere kontrole cijena.
„Razumijemo da je nekima trebalo vremena za prilagodbu, no vjerujemo da će broj prekršaja uskoro značajno pasti“, poručuju iz Ministarstva.
Za kršenje odluke o ograničenim cijenama, trgovcima prijete kazne – od 1.000 do čak 20.000 eura.
