O knjizi je govorio i jedan od najvećih karlovačkih nogometaša svih vremena i dugogodišnji prvotimac Dinama, Rajko Janjanin
U Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić održana je promocija knjige “Imamo Dinamo – Uspon i pad Mamićeva carstva”, autora Dražena Krušelja.
Dražen Krušelj poznati je hrvatski novinar iz Slavonskog Broda koji je prve korake imao u Sportskim novostima, od 1998. zaposlen je kao sportski novinar Jutarnjeg lista, a prvi zadatak mu je bio izvještavanje sa svjetskog prvenstva u Francuskoj. Mentor mu je bio poznati “dinamolog” Tomislav Židak. Pratio je Dinamo od samih početaka svoje karijere pa je prošao i uspjehe i traume, a ova knjiga je zapravo povijesni zapis jednog vremena jer je Zdravko Mamić ostavio trag u klubu, klupskoj blagajni, a i u hrvatskom nogometu.
Uz autora, knjigu je predstavio i legendarni karlovački nogometaš Rajko Janjanin, uz Boru Cvetkovića vjerojatno najveći nogometaši iz vremena čuvenog Čavleka, koji je igrao za Dinamo od 1975. do 1980. godine i u 209 nastupa postigao 21 pogodak. Kasnije je bio prvotimac beogradske Crvene Zvezde i grčkog AEK-a, a na zalasku karijere odigrao je još jednu polusezonu u Karlovcu, u kojem danas vodi ekipu pionira.
Najavljen je bio i Igor Pamić, koji se ipak ispričao zbog obaveza u klubu, a predstavljanje je moderirao Nikola Badovinac, jedan od poznatih karlovačkih “dinamovaca”.
Knjiga govori o silasku Mamića s trona nakon 20 godina i pobjedi navijača u borbi za demokratizaciju kluba, ali i situaciji u kojoj nema razloga za likovanje, jer Dinamo ima rezultatski i igrački problem, a izgleda da se i dalje vode tradicionalne borbe na dvoru.
Od dolaska Mamića do Hanželovog bijega
Priča počinje s ulaskom najpoznatijeg bjegunca u klub kada Dinamo nije imao novaca ni za struju ni vodu, a završava s Barišićevim padom, Hanželovim bijegom i dolaskom Dinamovog proljeća.
– Ideja je bila, ili neposredni motiv, to što mi je u bilježnici, prateći krizu u Dinamu, ostajalo mnogo materijala. U pomoć su mi izašli brojni ljudi i shvatio sam da imam materijal za knjigu. Trebalo je zaokružiti priču odlaska jednog diktatora, kazao je Krušelj, dodavši da je, iako se Zdravko Mamić u klubu pojavio još u devedesetima, pravi uspon o kojem se govori u knjizi počeo od trenutka povratka imena.
U temi oko povratka imena Dinamo, uključio se je i bivši zaposlenik kluba Milan Šulentić, koji je izjavio da su i Velimir Zajec i Zdravko Mamić podjednako bili zaslužni za povratak imena, a da je za isto bio i Zlatko Canjuga, tadašnji predsjednik kluba koji to nije mogao sam “odraditi” zbog utjecaja državne politike, ali ponajviše je to zasluga BBB-a koji su se 7 godina borili protiv sustava i u konačnici uspjeli.
Krušelj je spomenuo kako je Zdravko Mamić u klub postavljao svoje ljude, opisao je u knjizi i nastanak čuvene menadžerske agencije MSA koja je preko “zanimljivih” ugovora ostvarivala veliku dobit od transfera. Prvi veliki posao je bio transfer Boška Balabana u Aston Villu u omjeru 80:20 za agenciju u odnosu na klub.
Kako se u nogometu vrti veliki novac pa neki tekstovi nisu poželjni, priznao je da mu je 2004. poslan “batinaš” na kućni prag, ali je uspio sačuvati “živu glavu”.
Spomenut je i primjer NK Lokomotiva koji je bio praktički preuzet od strane Mamića kako bi bio “razvojni klub” za Dinamove igrače, ne postoji nigdje na zapadu jer nigdje u istom rangu ne igraju glavni i razvojni klub.
– Da, poželjno je imati takav klub, ali to ne može biti u istom rangu pa smo imali i situaciju da u prvih nekoliko sezona Dinamo nije ni boda izgubio od Lokomotive, a radili su se razni transferi u oba pravca, dodao je Krušelj.
Nos za posao
Krušelj je komentirao i da treba vrednovati Mamićev nos za posao te da je okupio razne trenere i skaute koji su u konačnici uspjeli pronaći i kreirati neke od najvećih nogometaša koje je Hrvatska ikada imala. Isto tako, spomenuo je kako je i brat Zoran odličan nogometni znalac, kao trener i kao sportski direktor, ali uteg brata je učinio svoje i ta priča je završila.
Današnjem Dinamu navijači, pak, zamjeraju veliku zatvorenost. Upravo Krušelj je prije desetak dana imao intervju s Velimirom Zajecom koji je kritizirao rad predsjednika uprave Zvonimira Manenice, izostanak komunikacije u klupskoj vertikali, ali uputio i kritike prema igračima poput Kulenovića, a kasnije to demantirao jer “nije autorizirao tekst”, a sve to navijačima stvara nervozu, jer se prava priča ne zna. Dobar primjer je i gotovo potpuna šutnja kluba oko vijesti da je prvi igrač kluba Bruno Petković nedavno pretučen.
Govoreći o vlastitim iskustvima sa Zdravkom Mamićem, Rajko Janjanin je spomenuo da je imao kontakte s njim kada bi Dinamo igrao protiv grčkih klubova ili kada bi se zanimao za nekog igrača jer je on godinama radio u Grčkoj. Na njegovu preporuku je Dinamo potpisao s Dimitrios Papadopoulosom.
– Što se tiče današnjeg igračkog kadra, novi igrači nisu loši, ali im treba dati šansu da se prilagode na novo podneblje i na novi klub. Nije tako samo u Dinamu, imamo dobar primjer i izlaznog transfera Josipa Šutala koji je prvih šest mjeseci u Ajaxu bio jedan od najlošijih igrača u klubu, ali je nakon prilagodbe postao ponajbolji, kazao je Janjanin.
Predstavljanje je završeno s pitanjima iz publike. Gledajući Dinamo danas, jedno ime se često pojavljuje i veže uz zadnje godine u klubu, a to je Krešimir Antolić.
Krušelj je komentirao da ga možemo gledati i kao “dobrog, lošeg i zlog” prema naslovu filmskog remek dijela. Antolić je došao u klub kao “Mamićev” kadar. Nakon tužbi i presuda je inicirao da klub više ne robuje željama najpoznatijeg hrvatskog bjegunca već da se odluke donose u Zagrebu. Njegov stav je motivirao i druge da promijene mišljenje te je i to bio jedan od faktora koji je pomogao da navijači uspiju ostvariti još jednu pobjedu.
Što se, pak, tiče ove sezone, prisutni su se, vjerojatno ipak malo i zbog navijačkih strasti, na kraju ipak jednoglasno složili da će Dinamo na kraju biti prvak.
