Među ranijim ruskim zahtjevima bili su neulazak Ukrajine u NATO, zabrana stacioniranja stranih trupa u zemlji te međunarodno priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom i četiri ukrajinske regije koje je Rusija proglasila svojim.
Rusija je predala Sjedinjenim Američkim Državama popis zahtjeva kao osnovu za moguće okončanje rata u Ukrajini i resetiranje odnosa s Washingtonom, otkrile su za Reuters dvije osobe upoznate s temom.
I dalje nije poznato što točno sadrži taj dokument, niti je jasno hoće li Moskva započeti pregovore s Kijevom prije nego što njeni uvjeti budu prihvaćeni, navodi se u izvješću.
Posljednje tri sedmice ruski i američki dužnosnici razgovarali su, kako uživo tako i virtualno, o uvjetima koji su, prema izvorima, vrlo slični onima koje je Moskva već ranije postavljala Ukrajini, SAD-u i NATO-u.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da američka delegacija uskoro putuje u Rusiju kako bi razgovarala o dogovoru s Ukrajinom koji uključuje 30-dnevno primirje i put prema mirovnim pregovorima.
Rješavanje “korijenskih sukoba”
Među ranijim ruskim zahtjevima bili su neulazak Ukrajine u NATO, zabrana stacioniranja stranih trupa u zemlji te međunarodno priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom i četiri ukrajinske regije koje je Rusija proglasila svojim.
Moskva već neko vrijeme traži da se SAD i NATO pozabave, kako kažu, “dubinskim uzrocima” sukoba, uključujući širenje NATO-a na istok.
Trump čeka odgovor Vladimira Putina o prihvaćanju predloženog 30-dnevnog prekida vatre, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već spreman podržati kao prvi korak ka mirovnom procesu.
Međutim, Putinova stvarna volja da pristane na prekid vatre još uvijek nije jasna, a detalji dogovora su i dalje u fazi razrade.
Neki američki političari i stručnjaci izražavaju zabrinutost da bi Putin mogao iskoristiti primirje kako bi produbio razdor među zapadnim saveznicima i sabotirao pregovore.
Bijela kuća i rusko veleposlanstvo u Washingtonu nisu komentirali ove navode.
S druge strane, Zelenski je pohvalio nedavni sastanak ukrajinskih i američkih dužnosnika u Saudijskoj Arabiji, nazvavši ga konstruktivnim, i poručio da bi potencijalno primirje moglo poslužiti kao temelj za širi mirovni sporazum.
Ruski zahtjevi ponovo na stolu
Moskva je slične zahtjeve postavljala i ranije, uključujući ograničenja za vojne aktivnosti SAD-a i NATO-a na području od istočne Europe do središnje Azije. Ti su se zahtjevi već ranije našli u formalnim pregovorima između Rusije i Zapada.
Tijekom kraja 2021. i početka 2022., dok su se ruske snage gomilale na granici s Ukrajinom, Kremlj je o tim uvjetima razgovarao s administracijom Joea Bidena. Unatoč pokušajima kompromisa, do dogovora nije došlo, a invazija je započela 24. veljače 2022.
Nedavni razgovori između američkih, ukrajinskih i ruskih predstavnika spominju nacrt sporazuma iz Istanbula iz 2022. kao moguću osnovu za nastavak pregovora.
Tada je Rusija zahtijevala da se Ukrajina trajno odrekne članstva u NATO-u, prihvati status nenuklearne države i pristane na ruski veto u slučaju da neka zemlja odluči vojno pomoći Kijevu.
Trumpova administracija još nije objasnila svoj pristup ovim pregovorima. Reuters ističe kako se trenutno vode dvije paralelne rasprave – jedna o obnovi američko-ruskih odnosa, a druga o mogućem mirovnom sporazumu za Ukrajinu.
