Rekonstrukcija državne ceste D6 dvogodišnji je projekt Hrvatskih cesta ukupno vrijedan 44 milijuna kuna. Radovi na ovoj fazi rekonstrukcije trajat će do listopada, vrijedni su 8 milijuna kuna.
Iz tvrtke Euro-Asfalt najavljen je početak rekonstrukcije
Marmontove aleje na Dubovcu. Oko 500 metara aleje do raskrižja sa
Supilovom ulicom, od ponedjeljka 20. travnja u 8 sati bit će
zatvoreno za sav promet. Na snagu će tada stupiti i nova
regulacija prometa.
Jedna od najljepših karlovačkih aleja tako će kroz neko vrijeme
dobiti novi izgled. Prilika je to da se podsjetimo na povijest
ove najpoznatiji karlovačke aleje.
INŽENJERSKI POTHVAT TADAŠNJIH GRADITELJA
Karlovac je grad koji se kroz povijest razvijao zahvaljujući svom
geografskom položaju i tadašnjem načinu prometnih komunikacija. U
19. stoljeću izgrađena je Lujzijana – cesta (današnja Marmontova
aleja) koja povezuje Karlovac i Rijeku, na krajeve ceste pri
ulasku u grad posađene su 112 stabala platane. Sađene su prilikom
gradnje Lujzijanske ceste na tri mjesta (Karlovcu – Dubovcu,
Grobničkom Polju i Rijeci). Početak gradnje ceste bio je u
Rijeci. Platane su sađene u periodu od 1809. do 1811. godine.
Tada suvremena prometnica po kojoj je naplaćivan prolazak
smatrana je inženjerskim pothvatom tadašnjih graditelja pod
vodstvom Filipa Vukasovića. Dolaskom u Karlovac cesta se pretvara
u aleju platana u čast maršala August Louis Viesse de Marmont
(1774 – 1852.) glavnog guvernera Ilirije koji je u doba Napoleona
vladao našim prostorima.
POZNATA VIZURA
Marmontova aleja u kulturno – povijesnom vidu ima svoju
vrijednost, jer je to uski prostor koji je nepromijenjen sad više
od dvije stotine godina. Obje strane ulice sa poprečnim ulicama
žive arhitekturu vremena, dok Aleja ostaje kao poznata vizura.
Takva konstanta koja se očituje u dimenzijama stabala i zavređuje
starosnu vrijednost. Drvored platana je žiteljima produžetak
okućnica koje izlaze na ulicu, tako se može reći da se Aleja širi
na privatne parcele i time dobiva na raznolikosti drvenastih i
grmolihih vrsta. Pozitivan stav zaštite platana, ljudi koji žive
u Aleji prenosi se generacijski, što gledano iz kuta opće zaštite
prirode i zaštite okoliša podiže svijest mladima. Takav primjer
vidljiv je kroz edukativnu ploču osnovnoškolaca koja je
postavljena kod trgovačkog centra.
ZAŠTIĆENA 1968. GODINE
Živi je spomenik nekih minulih vremena i ljudi koji su živjeli na
Dubovcu podno Starog grada – jednog od najstarijih dijelova Grada
na četiri rijeke. Spomenik parkovne arhitekture Marmontova aleja
je zaštićena 1968. godine i uvedena u Upisnik zaštićenih
prirodnih vrijednosti (UP/I 21- 1968). Aleja po definiciji jest
ulica koju definiraju (omeđuju) pravilni nasadi drvenastih vrsta,
podjednakih dimenzija, posađenih na jednakom razmaku. Takva
dinamika sadnje uz neposredne koristi gradskoj cjelini daje i
arhitektonsku vrijednost samog prostora. Povijest koja se bilježi
na stablima kroz godove, govori kako se građani odnose prema svom
zelenilu.
STANOVNIŠTVO – VAŽAN SU DIO ŽIVOTA ALEJE
Danas je Marmontova aleja u Karlovcu spada u kulturno povijesne
znamenitosti Karlovca. Povezuje gradske četvrti s centrom
Karlovca, također je dio županijske ceste prema Sloveniji. Javna
ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima
Karlovačke županije upravlja trima spomenicima parkovne
arhitekture među kojima je Marmontova aleja najduže pod zaštitom.
To područje je jedno od najizraženijih vidova prezentacije i
potrebe suradnje s lokalnim stanovništvom, jer se radi o
povijesnom nizu stabala. Stanovništvo i sudionici u prometu važan
su dio života Aleje, jer izbor drvenastih vrsta i način
održavanja privatnih okućnica može utjecati na vitalitet
spomenutog drvoreda – tlo i svijetlost.
Projekt (brošuru) Spomenik parkovne arhitekture Marmontova aleja
zaštićeno područje prirode potpisuje urednica Martina Petrak,
dipl. ing. biol., autor teksta Marko Ožura, dipl. ing, te Igor
Čepurkovski, Marina Poklar, Josip Ceilinger, Vida
Posavec-Vukelić, Muzej Grada Karlovca, Arhiva JU (autori i izvori
fotografija). Ovom
prezentacijom Marmontove aleje želja autora je pokazati opće
korisne funkcije samog prostora, ukazati na cjelinu prostora kao
ekološku cjelinu i potencijalni sustav unutar izgrađene urbane
cjeline – zeleni otok i prikazati dosadašnje aktivnosti koje se
provode prilikom upravljanja.
BROŠURA http://www.naturaviva.hr/Karlovac_media/Marmontova_aleja_brosura.pdf