Svi građani koji su od prošle srijede izvadili krv zbog
kontrolnih ili nekih drugih pregleda, nevezanih za zarazu
Covid-19, potencijalni su kandidati za provođenje velike studije
koja će pokazati koliko je duboko koronavirus ušao u populaciju.
“U prvoj fazi nasumice će se izabrati 1100 uzoraka krvi, koji su
prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda
za javno zdravstvo diljem zemlje. Obavijestili smo laboratorije
da od srijede čuvaju uzorke. Prikupljanje će trajati 10-ak dana,
a do tad očekujemo da će stići 1100 ELISA testova kojima ćemo
utvrditi koliko ljudi ima antitijela, tj. koliko ih je, ne
znajući za to, bilo u kontaktu s virusom”, rekao je za Jutarnji list Krunoslav Capak,
ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u čijoj će se
ustanovi provoditi testiranja.
U ovoj fazi, rekao je, to će biti ‘anonimni’ uzorci, odnosno znat
će se samo spol osobe, godine i boluje li od neke bolesti ili je
potpuno zdrava. Želi se vidjeti koliko je zapravo ljudi
preboljelo virus asimptomatski.
Ovakva studija radi se iz dva razloga. Prvo je, pojašnjava Capak,
da vidimo koliko imamo asimptomatskih slučajeva, odnosno koliko
je osoba preboljelo virus, a da to ne zna. Drugi razlog je da se
vidi koliko je antitijela razvijeno. Naime, moći će se pratiti
koliko dugo traje imunost na bolest kroz vrijeme, što je
trenutačno nepoznanica.
Asimptomatski slučajevi su i pozitivna i negativna
informacija. Pozitivno je utoliko da će se prokužiti veći broj
građana, što je na tragu stvaranja eventualne kolektivne
imunosti, ali s druge strane, nas epidemiologe, to zabrinjava jer
se na taj način virus može nekontrolirano proširiti – pojašnjava
Capak.
“Što se tiče same procedure, naručeni su restlovi seruma, odnosno
ono što je ostalo od laboratorija nakon što je napravljena krvna
slika. Uvijek ostane nešto uzorka, a to se inače baci nakon nekog
vremena. Sad će se to iskoristiti. Do sad smo već radili neke
uzorke i točnost je velika, više od 90 posto. Dakle, ti ELISA
testovi uz antitijela vežu enzim koji ima boju koja pokazuje da
osoba ima IGG antitijela. To bi bilo laičko objašnjenje”, govori
Capak.
Što se tiče nekog konkretnog zaključka, tih 1100 uzoraka neće
biti dovoljno. Trebali bi imati oko osam tisuća uzoraka, što je
sljedeći korak.
Naime, nakon ovog testnog analiziranja, kreće se u veliku
studiju, koja bi trebala obuhvatiti oko 20 tisuća ili čak 30
tisuća ljudi.
“Projekt smo već prijavili Hrvatskoj zakladi za znanost. Tu
govorimo o između 20 i 30 tisuća ljudi. Tad ćemo obavijestiti
ljude, odnosno dat ćemo upitnik kad vade krv, može li se
koristiti njihova krv. Oni će nam trebati za daljnja
istraživanja, odnosno da ih pratimo kako bismo ustanovili koliko
traje imunost”, rekao je Capak za Jutarnji list.
Dio istraživanja radit će se i u Klinici za infektivne bolesti
dr. Fran Mihaljević, gdje će se pokušati ustanoviti stanje među
liječnicima i medicinskim sestrama. Također, postoji intencija da
se isto napravi i u domovima za starije i nemoćne.
“Takve podatke nam je jako važno znati, jer imamo dosta
slučajeva, pogotovo iz domova za starije, gdje smo testirali
kompletno osoblje i dobar dio njih se pokazao pozitivnim, a da
nema ni jedan simptom koji bi ukazivao na bolest”, zaključio je
Capak.
Dosadašnji pokazatelji istraživanja iz drugih zemalja pokazuju da
je broj oboljelih koji su bolest prehodali, a da to nisu znali
bitno veći od onih brojeva koje službeno dobivamo na dnevnoj
razini. Kad se bude dublje ušlo u analizu, znat će se i koliko je
zapravo teških slučajeva u odnosu na broj oboljelih i kolika je
zapravo smrtnost.