Pronašli su brevar, malu brončanu kutijicu s ušicom koja služi kao privjesak, a u sebi čuva višestruko presavijeni papir za koji se pretpostavlja da je molitva ili zaziv.
Karlovac je u detalje isplaniran i izgrađen kao utvrda, pa se trenutak onog prvog krampa zabijenog u plodno tlo između četiri rijeke na posjedu obitelji Zrinski 13. srpnja 1579. godine obilježava kao njegov rođendan, od 1776. godine sa statusom slobodnog kraljevskog grada, koji će do danas nositi ime po svojem osnivaču Karlu II. Habsburškom. Što je bilo nakon onog vrućeg srpnja, pa još takvih 445 ljeta manje-više je poznato. Ali, što je bilo prije nego što su habsburški inženjeri zabili “flokove” u obliku pravilne šesterokrake zvijezde u polju, zna se mnogo manje. Iako nije bilo Karlovca, svakako je postojala jedna vrlo živa zajednica, i to kroz jedno dulje povijesno razdoblje, piše Jutarnji.hr, koji se bavi temom arheoloških istraživanja na Dubovcu.
Pronađeni značajni nalazi
– Ovaj humak iznad Kupe, na 185 metara nadmorske visine, u samo dva metra, ili ako ćemo biti sasvim precizni, u 1,8 metara zemljanog sloja unutar zidina starog grada, sadrži dokaze života od čak 3000 neprekinutih godina. Točnije, u oko 80 cm sadržano je 800 godina života na humku ispred starog grada, otkrila je voditeljica istraživanja Maris Mesarić iz tvrtke Arheo Plan d.o.o. iz Konavala, koja radove provodi u suradnji s Institutom za arheologiju i Hrvatskim restauratorskim zavodom – piše Jutarnji.hr.
U dva i pol mjeseca arheolozi su pronašli značajne nalaze: na humku na ulazu u postojeći stari grad pronađeni su ostaci srednjovjekovnog jarka koji se dijelom tlocrtno preklapa s postojećom utvrdom, otkopali su temelje stare crkve Svetog Mihovila, koja je bila smještena ispred utvrde, a unutar i oko nje pronašli su 40 očuvanih grobova nekadašnjeg groblja te tzv. grobni inventar – ostatke krunica, nakita, prstenje od bronce i zlata, kopčica s odjeće, medaljoni i tekstil, križevi od krunice.
Ističu i jedan koji javnosti još nije otkriven, a smatraju ga najzanimljivijom u ovoj fazi istraživanja. Radi se o brevaru, maloj brončanoj kutijici s ušicom koja služi kao privjesak, a u sebi čuva višestruko presavijeni papir za koji se pretpostavlja da je molitva ili zaziv.
On će se, nakon obrade, moći iščitati. Jedan jedini brevar je pronađen na ovom lokalitetu, a također ga datiraju u 18. stoljeće. Takvi brevari se znaju naći na grobljima iz ovog perioda, no posebnost ovog karlovačkog je što je izuzetno očuvan te ga istraživači zasad smatraju svojim najzanimljivijim nalazom.
Imućnije kmetstvo
– S jedne strane mu je propala oplata, ali tako smo i shvatili da se otvorio taj papirić unutra. On će ići na konzervaciju i restauraciju. S obzirom na dobro stanje papira, vjerojatno da će se dati iščitati – kaže arheologinja Maris Mesarić za Jutarnji.
Spoznaje otprije, a onda i aktualni nalazi navode na zaključak da ovdje kmetstvo nije samo preživljavalo od milostinje feudalaca nego je bilo prilično dobro razvijeno obrtništvo i trgovina, pa su i stanovnici bili “imućniji”, odnosno imali su neke povlastice. Karlovac je, kako je zaključio karlovački arheolog i konzervator Krešimir Raguž, zapravo oduvijek bio na sjecištu puteva i razmjene dobara, a ravnatelj Muzeja grad Karlovca Igor Čulig podsjeća na njegove povijesne uloge pograničnoga grada dvaju carstava, Osmanskoga i Habsburškoga nekada, pa i danas, kada se s dubovačke branič-kule vide dvije susjedne države, Slovenija samo 12 kilometara zračne linije zapadno te BiH 38 kilometara na istok.
Opširnije pročitajte na Jutarnji.hr.
