Svi se pitaju što će se s koronavirusom dogoditi nakon ljeta
Prema trenutačnim brojkama, vrhunac epidemije koronavirusa je u
većini država Europske unije iza nas pa su mnoge krenule sa
ublažavanjem mjera i restrikcija.
Jedno od glavnih pitanja je ono o drugome valu epidemije. Hoće li
biti jači i kada će se dogoditi?
Hrvatski znanstvenik, molekularni biolog Ivan Đikić, nedavno je
istaknuo važnost pripremljenosti na drugi val epidemije koji
potencijalno može biti opasniji od prvog.
Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,
je za Jutarnji list izjavio kako je razumno drugi val očekivati
na jesen, ali da to nitko, iz znanstvene perspektive, ne može sa
sigurnošću tvrditi niti u kakvom će odnosu s obzirom na jačinu
biti sa prvim valom zaraze.
“Tko god vam kaže da zna kako će situacija izgledati na jesen,
laže. Imamo više scenarija i ako ništa drugo, na jesen ćemo znati
već puno više o koronavirusu nego danas”, izjavio je Capak i
dodao:
“Iako to nitko ne može znati sigurno, jednostavno zato što
znanstvenih dokaza za to nema jer je koronavirus novi virus i ne
znamo kako će se on ponašati, vjerojatno će se tijekom ljeta
širenje zaraze značajno usporiti. Znamo da sve kapljične
infekcije ljeti jenjavaju. Ultraljubičaste zrake isušuju te
kapljice u aerosolu i virus jednostavno ne može dugo preživjeti u
tim uvjetima”.
Capak ističe da postoji nekoliko mogućih scenarija koji bi se
mogli dogoditi nakon ljeta, a to uključuje i opciju da se
Sars-CoV-2 vrati kao sezonski virus.
“Po mojoj procjeni, ako virus ne mutira ili ne nestane, na jesen
ćemo imati drugi val i onda ćemo koronavirus prebolijevati do
proljeća 2021. godine”, poručio je Capak koji tvrdi kako je
nezahvalno uspoređivati današnju globalnu pandemiju sa
španjolskom gripom koja je, tijekom 1918. i 1919. godine, u tri
vala diljem svijeta odnijela između 50 i 100 milijuna života.
Drugi val španjolske gripe bio je gotovo deset puta smrtonosniji
od prvog.
“Španjolska gripa ne može se uspoređivati s epidemijom
koronavirusa. Ona je izbila pred sam kraj Prvog svjetskog rata
kada je puno ljudi bilo izgladnjelo i imunokompromitirano, a uz
sve te ratne nedaće u to vrijeme nije postojala još ni mogućnost
liječenja oboljelih. To je sasvim drugi kontekst i ne možemo
epidemiju španjolske gripe uspoređivati s ovom današnjom”,
pojasnio je Capak.
No, prvo treba proći prvi val, što će biti izazovno obzirom da je
Hrvatska među prvim državama koje su počele s ublažavanjem mjera.
Otvorile su se trgovine, knjižnice i muzeji, a od sljedećeg
tjedna svoja vrata otvaraju i razni saloni, od frizerskih do
kozmetičkih.
Danska i Češka počele su popuštati mjere, isto kao i Hrvatska,
kada su trendovi broja novooboljelih ukazivali na usporavanje
širenja zareze, a brojke nakon ukidanja karantene ostale
stabilne.
Otvaranje gospodarstva i ublažavanje ograničenja sa sobom nosi
rizik od širenja zaraze te zbog toga Stožer civilne zaštite
kontinuirano upozorava da će se mjere ponovno uvesti ukoliko se
epidemiološka slika pogorša, piše Jutarnji list.