Otvaranjem Hrvatske, Stožer i Vlada žele ublažiti udarce. Prošao je prvi tjedan u kojem su se skinule zabrane i u kojem su mnoge trgovine ponovno otvorile vrata kupcima.
No, brojke o potrošnji građana, ali i o prihodima poduzetnika
govore da je hrvatska ekonomija daleko od pravog oporavka.
Splitski pazar jučer nije radio. No u subotu je bio okupiran.
Također, za ulazak u zagrebačku trgovinu namještajem čekalo se i
po dvadesetak minuta. Jedni su uređivali kuće i stanove, drugi
punili ormare.
Stroge mjere popustile su u ponedjeljak. Zbog gužvi se čini kao
da su mnogi jedva dočekali otvaranje trgovine, no brojke su
realističnije.
“Mjere su donijele veću potrošnju. Ukupno pet posto, dok je ono
što je nama najzanimljivije trgovina na malo ima porast od sedam
posto u odnosu na tjedan prije”, kazao je Saša Bilić, predsjednik
uprave APIS-a.
Potrošeno je do subote nešto više od milijardu i 800 milijuna
kuna, a fiskalizirano je pola milijuna računa više no tjedan
ranije kada većina trgovina nije radila.
“Od 2019., otkako postoji fiskalizacija, bila je rekordna i po
broju računa i ukupnom iznosu pad od 20 posto”, poručio je Bilić.
Iz statistike APIS-a vidljivo je i da je prosječni iznos računa
pao na 106 kuna. Prije nekoliko tjedana ti su iznosi bili veći,
radno vrijeme dućana ograničeno, a građani su kupovali stihijski.
“Nakon prve najave o zatvaranju trgovina, zapravo onaj prvi val
kreće da je pojedinih dana promet u trgovinama bio i do 200 posto
veći nego uobičajenih dana, ali to je vrlo kratko trajalo.
Zapravo vidimo da se kroz razdoblje od dva tjedna taj promet
smanjio, a danas da se sve zajedno nekako vraća u normalu”,
izjavila je Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu
HGK.
Osjetit će to na svojoj koži, od početka krize, ponavljaju
gospodarstvenici, iako pozdravljaju povratak u život. Kada se sve
ugasilo, Josipa nije stavila ključ u bravu na svoj krojački obrt.
Zadržala je sedamdeset radnika, bacili se na maske i medicinsku
opremu, ali pad prometa od 40 posto i dalje diktira njezinu
budućnost.
Za sada se diše pomoću Vladinih mjera spasa. Čak 84.000
poslodavaca od početka koronakrize zatražilo je potpore od
milijardu i 550 milijuna kuna za gotovo pola milijuna radnika. Da
spase radna mjesta. I traže još.
“Da se smanje parafiskalni nameti, da se ukine od lokalnih
zajednica komunalna naknada da sav novac bude usmjeren na
poslovanje”, rekao je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Jer gotovo 37 i pol tisuća radnika u mjesec i pol dana ostalo je
bez posla. Sada smo gotovo na 160.000 nezaposlenih. Odjavilo ih
se 13 i pol tisuća.
“Pravo stanje stvari ćemo vidjeti tek u lipnju, kada mjere
prestanu zbog toga što je u potpunosti zaustavljen rast sezonskog
zapošljavanja. Ovog travnja 420, a prošle godine 17.400”, rekao
je Davorko Vidović, savjetnik predsjednika HGK za radnu politiku
i zapošljavanje.
Irja bere jagode. Snimili smo je kada je prvi dan došla na posao.
Nikada to nije radila, ali svaka zarada bolja je kaže od nikakve.
Posljednje tri godine radila je kao sezonski radnik u malom,
restoranu na Hvaru. Je li joj ova godina propala, još ne zna i
nije jedina.
“Nema otkazivanja, zasad pogotovo osmog i devetog mjeseca jako
dobro stoji više-manje. Sedmi mjesec isto solidno”, izjavio je
ministar turizma Gari Cappelli.
Ministar financija pak siguran je u jedno. Da turistička sezona
neće biti ni blizu rekordnoj lanjskoj koja nam je donijela prihod
od oko 12 milijardi eura. Ova bi se mogla bazirati na domaćim
turistima od kojih je država dobila 1,5 milijardi eura. Vlada je
objavila i predviđanja težine udara koronakrize na gospodarstvo.
Pad BDP-a u ovoj godini iznosit će 9,4 posto, a saniranje učinaka
stvorit će golemu proračunsku rupu od 24,8 milijardi kuna.
“Osobne potrošnje sedam posto, investicija devet posto, pa tako i
izvoza roba i usluga od ukupno 30 posto”, rekao je ministar
financija Zdravko Marić.
Premda predviđaju krizu težu od one 2008, oporavak bi trebao biti
znatno brži. Nakon dugo vremena pauze, sutra slijedi drugi val
popuštanja mjera, koji bi, nadaju se mnogi, imao veći efekt na
ekonomiju.