U Hrvatskoj je cijena kruha posljednjih godina porasla 60 posto, što je 20 posto više od prosjeka Europske unije
Pšenica više nije ta koja određuje cijenu kruha, poručili su iz Žito grupe – slavonske prehrambene grupacije, piše Net.hr.
U Hrvatskoj je cijena kruha posljednjih godina porasla 60 posto, što je 20 posto više od prosjeka Europske unije. Pokazalo je to istraživanje europarlamentarke Biljane Borzan. Upozorila je na pohlepu u lancu zarade, a problem je u Hrvatskoj i veliki uvoz gotovih pekarskih proizvoda.
Drugi elementi
“Cijena kruha već neko vrijeme nije u direktnoj korelaciji ili uopće u korelaciji s cijenama pšenice. Ako bismo gledali te odnose, mi smo prošle godine trebali imati drastičan pad cijena kruha jer je cijena pšenice prošle godine bila značajno niža nego nekoliko godina prije toga. Dakle, očigledno je da na cijene kruha značajno više utječu drugi elementi. To su cijene energenata, struje radne snage… Rekao bih vjerojatno i profitabilnosti i marže”, rekao je Josip Bičvić, član Uprave Žito grupe.
Na cijene kruha i izjavu Biljane Borzan osvrnuo se i ministar gospodarstva Ante Šušnjar koji tvrdi da cijene kruha u Hrvatskoj nisu veće od ostatka Europske unije.
Sastavni dio života
“Ja to mogu komentirati samo u vidu mjera koje smo mi donijeli i naše zadnje odluke koju smo mi donosili vezano za regulirane cijene proizvoda. Na nju smo uvrstili kruh. Taj kruh ne smije prelaziti cijenu od 1,5 euro po kilogramu, odnosno pola kilograma cijenu od 0,75 eura”, rekao je Šušnjar.
Šušnjar je dodao i da je Vlada proaktivno reagirala kako bi ograničila cijene ključnih proizvoda koji su sastavni dio života građana.
