U svjetlu pandemije koronavirusa nema sumnje kako će rezultati za 2020. godinu biti dramatično različiti, no na njih ćemo još morati pričekati.
Državni zavod za statistiku objavio je opsežno izvješće o stopama
nezaposlenosti u Hrvatskoj od 1998. do 2019. godine. U svjetlu
pandemije koronavirusa nema sumnje kako će rezultati za 2020.
godinu biti dramatično različiti, no na njih ćemo još morati
pričekati.
Što se tiče 2019. godine, Karlovačka županija otprilike je u
hrvatskoj sredini, iako je stopa nezaposlenosti (koja se mjeri
kao omjer nezaposlenih osoba prema ukupnom aktivnom stanovništvu,
dakle bez djece, umirovljenika i nesposobnih za rad po nekoj
drugoj osnovi) u njoj nešto veća od hrvatskog prosjeka. No, u
usporedbi s drugim županijama nalazi se na 10. mjestu, znači
taman na rubu gornjeg dijela ljestvice.
Stopa nezaposlenosti u Karlovačkoj županiji tako iznosi 9,9%, što
je nešto više od hrvatskog prosjeka od 9,1%. Uz Zadarsku županiju
sa stopom 9,2%, Karlovačka je najbliže hrvatskom prosjeku, sve
ostale županije su ili znatno bolje ili znatno gore, što još
jednom potvrđuje tezu o “dvije Hrvatske”, pri čemu su Zadarska i
Karlovačka napravile kakav-takav iskorak pa su odvojene u –
“zlatnoj sredini” ili “srednjoj žalosti”, ovisno kako ćemo se već
prema tome postaviti.
Najniža nezaposlenost je u Gradu Zagrebu (3,7%), a slijede
Varaždinska županija s okruglih 4 posto nezaposlenosti i Istarska
sa 4,6%. Na drugoj stranici ljestvice su Sisačko-moslavačka i
Virovitičko-podravska županija koje gotovo da dosežu i granicu od
20% nezaposlenih – na samom je dnu Sisačko-moslavačka županija sa
19,9%, dok Virovitičko-podravska bilježi 19,6%.
Manje nezaposlenih nego u Karlovačkoj županiji ima i u, redom, od
boljih prema lošijima: Međimurskoj, Zagrebačkoj,
Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj i
Koprivničko-križevačkoj županiji, dok je lošija situacija, uz već
spomenute, i u, opet redom od boljih prema najlošijima:
Ličko-senjskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Požeško-slavonskoj,
Bjelovarsko-bilogorskoj, Šibensko-kninskoj,
Splitsko-dalmatinskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i
Osječko-baranjskoj županiji.
Gledajući kroz godine, vidljivo je da je nezaposlenost ipak bila
u kontinuiranom padu. Nesumnjivo je na to utjecala i vrlo
nepovoljna demografska situacija u Hrvatskoj, kako ona prirodna,
tako i iseljavanje u posljednjim godinama, no sve to ipak nije
baš tolikih razmjera – primjerice, u Karlovačkoj županiji najveća
je stopa nezaposlenosti bila 2001. godine, iz današnje
perspektive ipak gotovo nevjerojatnih 33,1%.