Da vladajući žele da se izbori održe na ljeto jasno je već
tjednima, a kada ih priželjkuju građani, donosimo u novom
istraživanju Promocije plus ekskluzivno za RTL. Rezultate
analizira Damira Gregoret.
Kada građani žele na izbore?
Da se izbori održe u srpnju želi gotovo 11 posto ispitanika, a
najmanje je onih koji žele da izborni mjesec bude kolovoz. Rujan
je na 17,7 posto, a najviše ispitanika – više od petine na
birališta bi željelo izići u listopadu.
Kraj godine – studeni i prosinac – nije privlačno vrijeme
ispitanicima, a zapravo je najviše onih koji priznaju da ne znaju
kada bi bilo najbolje održati izbore – više ih je od
četvrtine!
Odnos izbora i epidemiološke situacije u trenutku kada se budu
održavali uopće ili uglavnom nije važna za gotovo 13 posto
ispitanika.
Dio ih smatra da je važna, ali ne pretjerano, a više od 56 posto
ispitanika poručuje da je epidemiološka situacija u trenutku
održavanja izbora prilično ili izrazito važna.
Dominiraju i građani kojima je važno da se do izbora ukine
ograničenje okupljanja kako bi se organizirali predizborni
skupovi i osigurala sloboda okupljanja.
Da to uopće ili uglavnom nije važno poručuje manje od 20 posto
ispitanika. Dio ih poručuje da je važno, ali ne pretjerano,
a više od 46 posto građana drži osiguravanje slobode okupljanja
prije izbora prilično ili izrazito važnim faktorom.
I na kraju – da se već na ovim izborima omogući elektroničko i
dopisno glasanje u svim izbornim jedinicama uključujući i
dijasporu stajalište je gotovo 30 posto ispitanika.
Tu opciju, ali bez dijaspore podupire gotovo dvostruko manje
ispitanika. Malo je onih koji žele tu opciju omogućiti samo
dijaspori, a najviše je onih koji se elektroničkom i dopisnom
glasanju protive – gotovo 38 posto ispitanika.
Pritom najviše je protivnika među SDP-ovim biračima – više od 50
posto, a najviše zagovornika među HDZ-ovim biračima, više od
polovine.
Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 5.
do 8. svibnja 2020. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300
punoljetnih građana Republike Hrvatske.
Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu
pouzdanosti od 95 posto.