Prema podacima Human Rights Activists News Agency sa sjedištem u SAD-u, izraelski zračni udari u Iranu usmrtili su 639 osoba, uključujući visoke vojne zapovjednike i nuklearne znanstvenike.
Iran i Izrael nastavili su razmjenu napada u ranim jutarnjim satima subote, dan nakon što je Teheran poručio da neće pregovarati o svom nuklearnom programu dok traje prijetnja, dok su europske zemlje pokušavale očuvati mirovne pregovore. Neposredno nakon 2:30 sati ujutro po izraelskom vremenu, izraelske obrambene snage izdale su upozorenje o nadolazećem raketnom napadu iz Irana, što je aktiviralo sirene za zračnu opasnost u dijelovima središnjeg Izraela, uključujući Tel Aviv, te na okupiranoj Zapadnoj obali. Na nebu iznad Tel Aviva mogla su se vidjeti presretanja projektila, a gradom su odjekivale eksplozije dok su izraelski protuzračni sustavi odgovarali na prijetnju.
Istovremeno, izraelske snage izvele su novi val napada na iranska skladišta raketa i lansirne položaje, prema priopćenju izraelske vojske. Sirene su se oglasile i na jugu zemlje, izvijestio je Magen David Adom, izraelska hitna služba. Jedan visoki izraelski vojni dužnosnik izjavio je da je Iran ispalio pet balističkih raketa, ali da za sada nema izvještaja o izravnim pogocima. Također nije bilo početnih informacija o stradalima. Služba hitne pomoći objavila je fotografije požara na krovu stambene zgrade u središnjem Izraelu, za koji su lokalni mediji naveli da je izazvan ostacima presretnute rakete.
Zračni napadi
Izrael je prošlog petka pokrenuo zračne napade na iranski teritorij, uz obrazloženje da je dugogodišnji neprijatelj blizu razvoja nuklearnog oružja. Iran, koji inzistira da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode, odgovorio je raketnim i bespilotnim napadima na izraelske ciljeve. Pretpostavlja se da Izrael posjeduje nuklearno naoružanje, iako to službeno ni ne potvrđuje ni ne opovrgava.
Prema podacima Human Rights Activists News Agency sa sjedištem u SAD-u, izraelski zračni udari u Iranu usmrtili su 639 osoba, uključujući visoke vojne zapovjednike i nuklearne znanstvenike.
U Izraelu je, prema tamošnjim vlastima, u iranskim napadima život izgubilo 24 civila. Reuters ove podatke nije mogao neovisno potvrditi ni za jednu stranu.
Uzvratili raketama
Iran je više puta napao Tel Aviv čije šire područje ima oko četiri milijuna stanovnika koji je ujedno gospodarsko, financijsko i vojno središte zemlje. Izrael je objavio kako je prošlog petka gađao desetke vojnih ciljeva, među kojima su bila postrojenja za proizvodnju projektila, istraživački institut za koji tvrdi da sudjeluje u razvoju nuklearnog oružja u Teheranu te vojne baze u zapadnom i središnjem dijelu Irana.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je da “nema mjesta za pregovore sa SAD-om dok se ne zaustavi izraelska agresija”. Unatoč tome, u petak je doputovao u Ženevu na sastanke s europskim ministrima vanjskih poslova u pokušaju da Europa pokrene diplomatski proces.
Američki predsjednik Donald Trump tog je petka ponovio da bi mu mogli trebati do dva tjedna za odluku o tome hoće li SAD vojno podržati Izrael, naglasivši da je to “dovoljno vremena da se vidi hoće li se ljudi urazumiti”. Također je rekao kako je malo vjerojatno da će vršiti pritisak na Izrael da smanji intenzitet zračnih napada radi obnove pregovora: „Mislim da je vrlo teško postaviti taj zahtjev upravo sada. Ako netko pobjeđuje, malo je teže to učiniti nego ako netko gubi, ali spremni smo, voljni i sposobni, razgovarali smo s Iranom i vidjet ćemo što će se dogoditi“, rekao je Trump.
Traže deeskalaciju
Ženevski razgovori nisu donijeli vidljiv napredak, a Trump je izrazio sumnju da će pregovarači uspjeti dogovoriti prekid vatre. „Iran ne želi razgovarati s Europom. Žele razgovarati s nama. Europa neće moći pomoći u ovome“, izjavio je američki predsjednik. Prema depeši američkog State Departmenta u koju je Reuters imao uvid, stotine američkih državljana već su napustile Iran nakon početka zračnih sukoba.
Izraelski veleposlanik pri UN-u Danny Danon izjavio je u petak pred Vijećem sigurnosti da Izrael neće obustaviti napade “dok se ne ukloni iranska nuklearna prijetnja”. Njegov iranski kolega Amir Said Iravani pozvao je Vijeće sigurnosti na hitno djelovanje te istaknuo zabrinutost Teherana zbog izvješća da bi se SAD mogao uključiti u rat. Rusija i Kina zatražile su hitnu deeskalaciju sukoba. Visoki iranski dužnosnik kazao je za Reuters da je Teheran spreman razgovarati o ograničenju obogaćivanja uranija, ali da neće prihvatiti bilo kakvu zabranu punog obogaćivanja, “posebno sada pod izraelskim udarima”.
