Prilikom silaska na naplatu Karlovac, detektirali su jedno vozilo. U tom se slučaju nije radilo o migrantima, već o jednoj istrazi također vezanoj za granicu, no pojedinosti zbog tajnosti istrage ne mogu se iznositi.
Čisti se takozvani sanitarni koridor na Plješivici, istočna
granica utvrđena je sofisticiranom tehničkom opremom za nadzor,
očistili su koridore uz naše granične rijeke i postavili tehnički
nazor. Sve to dovelo je do smanjenja ilegalnih pokušaja prelaska
državne granice, a tome je pomogla i pandemija Covida 19.
“Ožujak bilježi 35 posto manje pokušaja prelaska granice, travanj
65 posto u odnosu na lani i to se stvarno jako osjetilo. No rekao
bih da je osim Covida za to zaslužna i zajednička organizacija
putem Frontexa svih država članica i Grčke na granici s Turskom”,
naglasio je Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu MUP-a RH.
Na takozvanoj balkanskoj ruti nalaze se i zemlje koje nisu
članice Europske unije. Njihovi kapaciteti za zaštitu državne
granice nedostatni su da bi uspješno prekinuli lanac krijumčara
migrantima. To se posebno odnosi na Srbiju i Bosnu i
Hercegovinu.
“Frontex je pri kraju onoga što je htio napraviti sa svim trećim
zemljama u okolici. To su ti statusni sporazumi. Oni su
parafirani, ali još nisu stupili na snagu u BiH i Srbiji zbog
procedure donošenja ali bi bili vrlo važni za raspored snaga u
tim zemljama i situacija bi bila daleko bolja”, govori Ničeno.
Taj ugovor omogućava dolazak europskih policijskih snaga u te
zemlje, ali i opremanje tamošnje policije. Organizacija ilegalnih
prelazaka migranata u Europsku uniju kreće iz kampova BiH i
Srbiji. Za sprečavanje njihova prelaska od ključne je važnosti
suradnja hrvatske i slovenske policije.
“To je praktički javno. Postoje na panoima, stablima, zidovima…
obješene ponude oko modusa krijumčarenja, znaju se nekakve
cijene, znaju se modaliteti. Nažalost, među migrantskom
populacijom veliki je broj onih koji se bave krijumčarenjem”,
objasnio je Ničeno.
Dodatno je viđenje situacije prikazao Peter Skerbiš, voditelj
Odjela za upravljanje granicom ravnateljstva policije Republike
Slovenije.
“Tamo su organizatori Pakistanci i Afganistanci. Pomoćnici su
Slovenci i Hrvati koji se pobrinu za daljnji prijevoz i tako
organiziraju ilegalne prelaske. Raspoređuju migrante u skupine,
teže tome da su skupine čim veće i tako idu. Većinom kroz
Hrvatsku hodaju jako nepreglednim terenom. Iz razgovora s njima
doznajemo da su došli preko planina, zaraslih terena koje je jako
teško nadzirati.”
Upravo zbog teškog terena uz ljude je neophodna i sofisticirana
oprema. Termovizijske kamere i dronovi nadziru zelenu granicu, no
promet uz granicu kontrolira se i uređajem za automatsko
prepoznavanje registarskih pločica. U jednoj smjeni obradit će
nekoliko tisuća vozila, a samo je sekunda potrebna da vozilo i
vozača provjeri u svim datotekama MUP-a ali i interpola.
“Da mi sada stanemo i zaustavimo 500 vozila zaustavit ćete na
primjer, karikiram, 450-460 ljudi koji su ispravni i nama kao
policiji operativno nezanimljivi. U redu, iskontrolirali ste pa
je to i nekakva preventiva, a s ovim uređajem kada on vama izbaci
operativno zanimljivo vozilo ili osobu vi to konkretno
zaustavljate. Iz tog razloga je nama uređaj jako, jako dobar za
rad”, ističe Marko Đulić, policijski službenik Mobilne grupe za
nadzor državne granice.
Kada uoče sumnjivo vozilo i krenu za njim, krijumčari nemaju
namjeru stati i kreće jurnjava.
“Kad vam bježe, kad prevoze migrante. Bilo je do sada puno toga
jer uvijek moramo paziti i pazimo na druge sudionike u prometu.
Jer što vam vrijedi ako uhvatite krijumčara ali vam netko pogine
u akciji. Uvijek se treba paziti ali je to nekada dosta teško.
Oni ne prežu pred ničim. Znali su bježat s ceste, naglo vam
skrene probiti odbojnik na auto putu, svega je bilo”, priča
Đulić.
“Njihovo glavno oružje je brz auto i brze noge i nastoje nam
pobjeći. Na našu sreću za sada nije bilo uporabe vatrenog oružja
ili bilo kakvih ozbiljnijih sredstava prisile. Osim fizičke snage
i lisica za sprječavanje bijega”, dodaje Alen Tuđman, voditelj
Mobilne grupe za nadzor granice.
“Upravo dok smo pričali o tome, uređaj je detektirao sumnjivo
vozilo. Krenuli smo u pravu policijsku akciju, upravo onakvu
kakvu su nam trenutak prije opisali. Javljaju informaciju i
kolegama u drugom vozilu”, govori naš reporter Ivan Žada.
“Zaustavili smo vozilo u blizini granice. Kolega je pregledao
vozilo, a ja ću sada kroz evidencije provjeriti vozača”,
prepričava Đulić.
I vozač i vozilo su bili u redu. Nisu našli migrante, niti išta
ilegalno. Njihov posao sa sobom nosi i vrlo veliki rizik. Zato
takve poslove rade najbolje obučeni policijski službenici.
“Nikada ne znate što je čovjeku u glavi i što je sklon napraviti.
Svjetska statistika pokazuje da su najugroženiji policajci koji
zaustavljaju vozila. Kad ovaj uređaj očita ja pretpostavljam što
bi unutra moglo biti, pripremate se psihički. Pripremate se
pazite se, kako pristupiti vozilu. Na primjer ako idete ležerno
desit će vam se nepredvidiva situacija. Vi ne znate koga ste
zaustavili. Može se raditi o osobi koja je netom prije napravila
razbojništvo, ubila člana obitelji. On bježi i u toj je situaciji
on uvjeren da vi njega zaustavljate jer znate da je to učinio, a
vi nemate pojma”, naglasili su Đulić i Tuđman.
Prilikom silaska na naplatu Karlovac, detektirali su jedno
vozilo. U tom se slučaju nije radilo o migrantima, već o jednoj
istrazi također vezanoj za granicu, no pojedinosti zbog tajnosti
istrage ne mogu se iznositi.
S druge strane granice u okolici Metlike pitoreskna sela.
Mještani ne žele pred kameru. Jedna gospođa objašnjava da danju
ne vide migrante, ali noću čuju da psi laju. Kažu da se ne boje i
osjećaju se sigurno.
“Pojavljuju se kaznena djela od strane migranata, policija
postupa, no radi se uglavnom o lakšim kaznenim djelima”, rekao je
Skerbiš.
Slovenija se pri zaštiti granice odlučila za postavljanje ograde
uz graničnu crtu iako ističu da ograda više djeluje psihološki.
Tamo gdje je moguće za nadzor koriste i dronove s noćnim
kamerama, a pomaže im i slovenska vojska.
“Uloga vojske je osiguranje postupanja policije i nadgledanje
granice. Imamo dvostruku ulogu vojske. Vojska sudjeluje s
policajcima u mješovitim patrolama. Kad se policajac bavi
migrantima, vojnik ga štiti. S druge strane imamo vojnike na
nadzornim točkama koji nadgledaju granicu s Hrvatskom i ako uoče
migrante obavijeste policiju koja ih tada preuzima”, napominje
Skerbiš.
No nije uz cijelu hrvatsko-slovensku granicu ograda. Postoje
područja uređena međudržavnim sporazumima gdje lokalno
stanovništvo svakodnevno mora prelaziti granicu, a ograda, kao i
odlazak na granične prijelaze život bi im učinio nemogućim.
Na posebnom dijelu hrvatsko-slovenske granice granična je crta
prilično razvedena, nema žice, nema ograde, policije, ali ni
vidljivih tehničkih pomagala. Krene li se pedeset metara ulijevo
otiđe se u Sloveniju, krene li se pedeset metara udesno također
se završi u Sloveniji. No krene li se cestom, ulazi se dublje u
Hrvatsku.
Taj dio granice zajednički nadziru policije obje države.
Prometuju automobili i slovenskih i hrvatskih registarskih
pločica. Građani i jedne i druge zemlje dijele brine isto. Sada
je mirno, no smirivanjem koronakrize i dolaskom ljeta, migracije
će se sigurno pojačati.
“Očekujemo kada se završe restrikcije povezane s Covidom da će
situacija opet biti kao prošle godine. Odnosno taj sezonski
porast nezakonitih migracija. Po ljeti kada vodostaj rijeka
opadne, kada su prohodniji putevi, također šume su zazelenile i
zato ih je teže otkrivati”, navodi Skerbiš.
“Jako dobro rade kolege iz Slovenije. Kad zbrojimo i jednu i
drugu aktivnost na toj našoj vanjskoj granici EU za koju želimo
da bude šengenska i oni na svojoj šengenskoj dobivamo dobru
zaštitu granice EU”, mišljenja je Ničeno.
Krijumčari su sve inventivniji. Puno bolje prepravljaju vozila,
pronalaze nove puteve, kanale, usjeke kako bih ih policija što
teže otkrila.
“Imamo i mi načina organizacije i neku tehniku koja nam omogućava
da idemo u korak s njima. Ne možemo reći da smo mi korak ispred
njih jer uvijek su oni taj mali korak ispred, ali mi smo jako
blizu, na pola koraka”, uz osmijeh dodaje Ničeno.
Otkako sve zemlje Europske unije pomažu Grčkoj u zaštiti vanjsku
granicu stanje je i na našoj ruti bolje. Od velike krize prije
pet godina, europske policije su puno uložile u zaštitu granica.
Svaka od zemalja doprinosi na svoj način, a u međunarodnim
misijama su iznimno cijenjeni hrvatski i slovenski policajci. Za
model zaštite granice zainteresirane su i druge europske
zemlje.
“To je jedan fleksibilan model koji uključuje graničnu i
kriminalističku policiju gdje se temeljem analitičkih timova koji
su vrlo bitni jer analiziraju podatke koje dobivamo ili od osoba
koje smo uhitili ili od kretanja prometa vozila”, zaključuje
Ničeno.
Za hrvatski model nadzora granice prvi su se zainteresirali
Francuzi koji su već preslikali naš način rada. U Hrvatsku i bez
migranata godišnje ilegalno pokuša ući oko 4000 osoba. Naši
sugovornici s jedne i druge strane granice se nadaju da će
zajedničko osiguranje prvenstveno grčke granice i dalje biti
snažno kao što se to pokazalo početkom ožujka i da više nećemo
gledati slike iz 2015. kada su rijeke migranata nekontrolirano
prolazile Europom.