Europska je središnja banka (ESB) jučer objavila sveobuhvatnu
procjenu pet hrvatskih banaka (Zagrebačka banka, Privredna banka
Zagreb, Erste&Steirmarkische Bank, OTP banka Hrvatska i
Hrvatska poštanska banka) koje čine 79% ukupne imovine svih
hrvatskih banaka. Procjena je provedena na zahtjev Hrvatske
narodne banke radi uspostave bliske suradnje s ESB-om, a u
procesu pridruživanja Hrvatske Europskom tečajnom mehanizmu II
(ERM II). U procjeni navedenih hrvatskih banaka, koja je
obuhvaćala pregled kvalitete imovine i testiranje otpornosti na
stres, ESB je utvrdila da ni jedna od navedenih banaka nema
kapitalnih nedostataka, javili su danas iz Hrvatske narodne
banke.
Iz HGK podsjećaju da su hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka
4. srpnja prošle godine uputile pismo namjere Europskoj
središnjoj banci u kojemu su izrazili “čvrstu namjeru ulaska u
ERM II, i konačno uvođenja eura kada se ocijeni da su kriteriji
konvergencije u skladu s člankom 140. Ugovora o funkcioniranju
Europske unije ispunjeni.” Ujedno je tada preuzeta obveza da se
prije ulaska u ERM II provede više ranije preuzetih obveza u
područjima politika koje su od visokog značaja za neometani
prijelaz i sudjelovanje u mehanizmu ERM II. Između ostalih, jedna
od obveza bila je i “dodatno osnažiti nadzor banaka
uspostavljanjem bliske suradnje s ESB-om i provođenjem nužnih
priprema u skladu s propisanim postupcima”.
Potvrda stabilnosti i kvalitete hrvatskoga bankovnoga
sustava
Iz HGK poruču da se to odnosi na aktivnosti za izvršavanje
sveobuhvatnog ocjenjivanja, kao i na pravne prilagodbe kako bi se
osiguralo sudjelovanje i dobro funkcioniranje Republike Hrvatske
u Bankovnoj uniji. Pismo zahtjeva za uspostavu bliske suradnje s
ESB-om poslano je 27. svibnja 2019. godine.
Današnja objava ECB-a znači korak bliže ulasku Hrvatske u
Bankovnu uniju i ERM II, ali i potvrdu stabilnosti i kvalitete
hrvatskoga bankovnoga sustava, što je i značajna potvrda za naše
članice iz bankovnoga sektora, ali i za cijelo gospodarstvo.
Ujedno znači da se dosadašnji tijek procesa pristupanja eurozoni
odvija prema planiranome te da možemo očekivati najkraći mogući
rok ulaska Hrvatske u eurozonu odnosno 2023. godine, ističu iz
HGK.
Koristi pristupanja Europskoj monetarnoj uniji za hrvatske
gospodarstvenike već su više puta pobrojane, a najbolji primjer
koliko je povoljnije biti dijelom eurozone aktualna je izvanredna
situacija koju je prouzrokovala pandemija koronavirusa. Naime, da
je Hrvatska sada u eurozoni, imala bi pristup financiranju u
kriznim situacijama putem ESM-a (European Stability Mechanism) i
pristup likvidnosti putem Europske centralne banke, hrvatska
središnja banka ne bi morala financirati održanje stabilnosti
tečaja kune i eura, Hrvatska bi imala viši kreditni rejting zbog
pripadnosti eurozoni, kao i veću mogućnost i opseg financiranja
na tržištu kapitala, poručili su iz Hrvatske gospodarske
komore.