Vojna obuka plaćat će se 1.100 eura neto mjesečno, tromjesečno služenje u Civilnoj zaštiti 250 eura, a za rad u lokalnim jedinicama predviđena je naknada u obliku plaćenog prijevoza
Unatoč upozorenjima dijela oporbe i pučke pravobraniteljice da je do drugog čitanja potrebno doraditi pojedine odredbe i jasnije ih precizirati, Odbor za obranu je u petak jednoglasno podržao obrambene dokumente i zakone kojima se, između ostalog, uvodi vojni rok, piše Net.hr.
Strateške dokumente, koje je Vlada uputila Saboru zbog izmijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti, članovima Odbora predstavio je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. O tim dokumentima Sabor će raspravljati idući tjedan.
Strategija obrane
Radi se o Strategiji obrane Republike Hrvatske, Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga RH od 2025. do 2036. godine, izmjenama Zakona o obrani, kao i izmjenama koje se odnose na službu u Oružanim snagama. Ključna novost u dokumentima je ponovno uvođenje tzv. vojnog roka u trajanju od dva mjeseca.
Upravo ta točka izazvala je najviše pozornosti zastupnika.
Iako je Odbor, nakon višesatne rasprave, jednoglasno podržao sva četiri dokumenta, dio oporbe složio se s pučkom pravobraniteljicom Tenom Šimonović Einwalter, koja je upozorila na sporne odredbe o prednosti pri zapošljavanju u državnoj upravi i jedinicama lokalne samouprave za one koji su prošli vojnu obuku, ocijenivši to diskriminacijom.
Također je upozorila i da zakon nije jasno definirao segment koji se odnosi na priziv savjesti i civilno služenje vojnog roka.
Priziv savjesti
“Priziv savjesti je pravo uređeno Ustavom, a najveći problem je da se izmjenama Zakona o obrani ukida zakon koji je do sada uređivao pitanje civilnog služenja. Ovim Zakonom to nije jasno uređeno i nije pitanje samo ta dva modela civilnog služenja (tromjesečno kroz Civilnu zaštitu i četveromjesečno kroz rad u lokalnim jedinicama) nego i same procedure – što su to dovoljno uvjerljivi moralni ili vjerski razlozi za priziv savjesti, tko će o tome odlučivati, to je iznimno važno za niz ljudi koji će se pozivati na prigovor savjesti”, poručila je.
Na temu priziva savjesti osvrnuo se i Marin Živković (Možemo), upozorivši kako bi to pravo moglo postati privilegija onih boljeg imovinskog stanja.
“To će postati privilegija bogatih jer si siromašni ljudi ne mogu priuštiti tri ili četiri mjeseca neplaćenog rada.”
Naime, vojna obuka plaćat će se 1.100 eura neto mjesečno, tromjesečno služenje u Civilnoj zaštiti 250 eura, a za rad u lokalnim jedinicama predviđena je naknada u obliku plaćenog prijevoza.
Indirektna diskriminacija?
Sabina Glasovac iz SDP-a obratila se ministru Anušiću pitanjem:
“Jesu li upoznati s presudom Europskog suda za ljudska prava da su odredbe zakona u Njemačkoj koje se tiču prednosti pri zapošljavanju indirektna diskriminacija na temelju spola?”
“Upoznati smo i svjesni smo toga, ali prednost pri zapošljavanju imaju mnoge kategorije. Ovo je rješenje u skladu s Ustavom. I žene koje žele ići na temeljno vojno osposobljavanje mogu to dragovoljno i nismo ni na koji način diskriminirali. Pravo pitanje onih koji se zalažu za ravnopravnost spolova bilo bi onda zašto i žene nisu obveznice vojnog osposobljavanja”, rekao je ministar Anušić.
“Prednost pri zapošljavanju, pri jednakim uvjetima, kao i to što se obuka upisuje u radni staž, je minimum minimuma benefita.”
Pozvao se i na Zakon o suzbijanju diskriminacije kojim se propisuje iznimka da se diskriminacijom ne smatra stavljanje u nepovoljan položaj u slučajevima kada je takvo postupanje određeno zakonom radi očuvanja javne sigurnosti.
Nisu jednaki uvjeti
Zastupnici Glasovac, Arsen Bauk (SDP), predsjednik Odbora, i Živković složili su se da se ne radi samo o diskriminaciji žena, već i drugih skupina koje neće imati pristup vojnoj obuci.
“Ukazali su kako se ne radi samo o diskriminaciji prema ženama, nego i prema drugim kategorijama koje nisu prošle vojnu obuku kao, primjerice, muškarcima koji su prešli dobnu granicu za služenje vojnog roka, a ulaze na tržište rada ili mijenjaju posao, a nisu bili obveznici TVO-a. To nisu jednaki uvjeti”, naglasili su.
Više čitajte ovdje…
