Ogromne štete očekuju se i u hrvatskoj poljoprivredi, komentira naša meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar
Klimatske promjene ugrožavaju svjetsku opskrbu hranom, a ugrožena
je i proizvodnja mnogih kultura u Hrvatskoj. S porastom svjetske
populacije, potrebe za obradivim površinama, hranom i vodom su
značajno porasle. Unatoč tome što je poljoprivredna proizvodnja
uznapredovala, čak dvije milijarde ljudi u 2019. i dalje nije
imalo dovoljno hrane, prenosi Carbon Brief.
Svjetska potreba za hranom, kao i potencijalna ugroženost resursa
hrane nastala je kao posljedica političkih, ekonomskih i
agronomskih utjecaja, ali i klimatskih promjena, tvrdi dr. Helen
Fones sa Sveučilišta u Exteru u Velikoj Britaniji.
Primjerice, visoke temperature mogu učiniti da neke kulture u
pojedinim regijama svijeta jednostavno više ne budu održive, dok
ekstremni vremenski uvjeti mogu imati nepredvidive i drastične
posljedice na žetvu. Klima utječe i na širenje nametnika što
direktno može umanjiti proizvodnju hrane.
Fones je, zajedno sa svojim kolegama sa Sveučilišta, proučavala
potencijalni utjecaj klimatskih promjena na štetnike koji
napadaju biljke i njihov utjecaj na opskrbu hranom.
Najopasniji nametnici za usjeve su gljivice. Intenzitet i razmjer
gljivičnih bolesti usjeva povećava se od sredine 20. stoljeća, a
danas predstavlja ozbiljnu prijetnju za globalnu sigurnost
opskrbe hranom i zdravlje ekosustava.
Meteorologinja RTL-a, Dunja Mazzocco Drvar, tvrdi da će se
utjecaj vremenskih prilika na proizvodnju i dostupnost hrane
osjetiti u Hrvatskoj.
“Prema takozvanoj Zelenoj knjizi, odnosno strategiji prilagodbe
klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj izrađenoj u listopadu
2017. godine, porast razine mora, primjerice, pogodit će najviše
dolinu Neretve”.
Mazzocco Drvar objašnjava da će salinizacija tla i moguće
plavljenje dijela doline Neretve nanijeti ogromne štete području
koje proizvodi preko 95 % hrvatskih mandarina.
“Predviđanje hrvatskih znanstvenika je da će do 2050. godine
prinos poljoprivrednih kultura biti smanjen za 3 do 8 posto, a
samo na kukuruzu štete uzrokovane globalnim zatopljenjem mogle bi
iznositi i do 116 milijuna kuna na godinu”.
Raniji početak vegetacijskog razdoblja zbog sve toplijih zima i
proljeća, čini kulture osjetljivijima na potencijalni mraz i
podložnijima sve brojnijim štetnicima, napominje Mazzocco Drvar.
“U 2007. godini imali smo cvjetanje mora u Istri kojim je smanjen
ulov ribe za 30 do 70 posto, a procijenjena je šteta 127 tisuća
eura. Primjera je bezbroj i nisu ni malo lijepi”.
Svjetski podaci o uzgoju naglašavaju šest ključnih kultura u
prehrani s obzirom na kalorijsku vrijednost, a to su riža,
pšenica, šećerna repa, kukuruz, soja i krumpir. Pšenica, soja i
krumpir su posebno ugroženi zbog ubrzanog širenja gljivičnih
infekcija.
Alarmantan je podatak da svjetska populacija uglavnom ovisi o
kalorijama koje dobiva iz samo nekoliko kultura. S obzirom na
globalnu razmjenu i promjene u pogodnosti uzgoja koji zavisi od
klime, globalna opskrba hranom postaje homogenija, a populacije
su sve više ovisne jedne o drugima.
Brojne gljivice koje napadaju te kulture mogu se širiti zrakom
što znači da jednostavno dospijevaju s jednog na drugi kraj
svijeta. Ekstremni vremenski uvjeti, koji su sve učestaliji zbog
klimatskih promjena, onemogućavaju da se prati i umanji utjecaj
štetnika.
Gljivica koja pretežno napada pšenicu u Europi, Septoria tritici
blotch, u Velikoj Britaniji prouzroči štetu od oko 240 milijuna
eura godišnje. U Europi se pojavila nakon što je gljivica
Stagonospora nodorum blotch smanjila svoju rasprostranjenost na
tom području. Smatra se da je Stangospora ubrzano širila kao
posljedica kiselih kiša te je postala manje zastupljena nakon
dovođenja propisa protiv zagađenja u sedamdesetima.
Zagađenja zraka i njihova veza s gljivičnim infekcijama na
pšenici pokazuju osjetljivost tih patogena na promjene u okolišu.
Kako danas upravo te kulture koje se dominantno koriste za
prehranu mogu rasti u više regija, njihovim prenošenjem po
svijetu prenose se i štetnici koji se prilagođavanju klimatskim
promjenama.
Predviđanje razvoja nametnika ovisi o takozvanom “trokutu
bolesti” koji pokazuje da na njih utječe tri komponente: njihov
domaćin, i faktori u okolišu, odnosno dostupnost nutrijenata i
klima.
Najčešće se traži veza između određene bolesti i vremenskih
prilika. Tako se zna da spomenuta gljivica Septoria ne podnosi
vrućine i sušu jer gljivične spore ovise o kiši kako bi se
rasprostranjivale. Klimatske promjene utječu podjednako na
otpornost samih kultura prema bolestima, ali i na preživljavanje
i rasprostranjivanje gljivica.